U nastojanju da podrže predstavnike pet gradova
iz zemalja zapadnog Balkana, da unaprijede sisteme daljinskog grijanja, CEE
Bankwatch, Aarhus centar u BiH i Ekosvest organizirali su obilazak savremenih sistema
daljinskog grijanja u Danskoj i Švedskoj.
Tokom protekle sedmice predstavnici gradova Živinice i Tuzla (BiH), Pljevalja (CG), Kočani i Bitola (SMK) su imali priliku vidjeti sisteme daljinskog grijanja koji kao izvor energije koriste solarne panele i skladišta toplinske energije u gradu Marstal, kao i sistem temeljen na toplotnim pumpama u Kopenhagenu i najveću mrežu daljinskog grijanja bez fosilnih goriva u gradu Lund u Švedskoj. Neki od ovih sistema, koji za izvor energije koriste pristupačne i isplative obnovljive izvore energije, rade već gotovo deset godina i jasan su pokazatelj kako daljinsko grijanje može biti održivo i bez spaljivanja fosilnih goriva.
“Vrijeme je da se distanciramo od fascinacije pećinskih ljudi vatrom i prihvatimo činjenicu da ne moramo nešto spaliti da bismo proizveli energiju. Činjenica je da su solarna energija i energija vjetra u kombinaciji s energetskom učinkovitošću, toplotnim pumpama i skladištenjem toplotne energije stvarna, dostupna i održiva rješenja za grijanje“, izjavio je Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH. Uprkos različitim okolnostima, svi ovi projekti dokaz su da se unapređenje sistema daljinskog grijanja isplati, a građani osjećaju razliku u kvaliteti zraka koji udišu i računima koje plaćaju. Iskustvo gradova u Danskoj i Švedskoj pokazuje da ulazak u takvu tranziciju ovisi prvenstveno o političkoj volji.
“Grad Živinice je opredijeljen za obnovljive izvore energije,
cirkularnu ekonomiju i pravednu tranziciju. Projekti koji se već rade u gradu
Živinice i prostorno-planski dokumenti su upravo preduvjet za realizaciju
projekata koji su kompatibilni sa završenim projektima i investicijama koje smo
vidjeli u Danskoj, naime projekti korištenja biomase i projekti solarnih
elektrana”, rekao je Samir
Kamenjaković, gradonačelnik Živinica.
Kako se zima brzo
približava, potreba za učinkovitim, čistim i pristupačnim daljinskim grijanjem
u zemljama zapadnog Balkana postaje sve jasnija. Ove zime,
visoki troškovi energije predstavljaju jasan pokazatelj da se jednostavno ne
možemo osloniti na fosilna goriva za grijanje. Odustajanje od fosilnih goriva u
sistemima grijanja ne znači samo pronalaženje vlastitog izvora energije s
kontroliranom i stabilnom cijenom, nego i način da se značajno smanji zagađenje
zraka u zemljama Zapadnog Balkana. Ova posjeta je pokazala da postoje bolje održive
alternative, a to su sistemi daljinskog grijanja koji za izvor toplotne
energije koriste obnovljive izvore, koje nisu znanstvena fantastika i za koje
je krajnje vrijeme da postanu stvarnost i u zemljama zapadnog Balkana.
“Centralno grijanje Tuzla morat će raditi na decentralizaciji i diverzifikaciji izvora toplinske energije. Trenutna geopolitička situacija u svijetu pokazuje da nije dobro biti vezan za jedan izvor energije. Na studijskoj posjeti vidjeli smo grad Marstal , gdje se koriste solarni kolektori, akumulacija toplinske energije i korištenje toplotnih pumpi u sustavima daljinskog grijanja. Svaki od njih je primjenjiv i u Tuzli“, rekao je Amel Husić, šef sektora razvoja, Centralno grijanje Tuzla.
Nataša Kovačević iz CEE Bankwatch rekla je da uz enormno povećanje cijene plina i nadolazeće naplate emisija ugljika, sada je više nego ikada razumno vrijeme za početak razvoja modernih i potpuno novih sistema daljinskog grijanja temeljenih na obnovljivim izvorima energije.
“Ovaj proces zahtijeva politiku podrške, pravni okvir i kapacitete za korištenje svih dostupnih mehanizama financiranja, uključujući fondove EU-a, Investicijskog okvira za Zapadni Balkan, Europske banke za obnovu i razvoj i drugih međunarodnih financijskih institucija koji su već dostupni svim zemljama Zapadnog Balkana”, ističe Nataša.