Međunarodna kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ obilježava se svake godine od sutra pa do 10. decembra i predstavlja globalni poziv da se društvo suoči sa problemom nasilja nad ženama i djevojčicama. U tom periodu širom svijeta se organizuju različite aktivnosti – javne tribine, radionice, medijske kampanje, protestne šetnje, školski časovi, umjetničke izložbe – sve s ciljem da se pošalje jasna poruka: nasilje nad ženama je nedopustivo i kažnjivo, a šutnja nije opcija.
U svijetu je 25. novembar proglašen Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i ovaj dan treba obilježiti tako da se jasno osude svi oblici rodno zasnovanog nasilja: od nasilja u porodici, fizičkog i psihičkog zlostavljanja, silovanja, seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu i u javnom prostoru, pa sve do nasilja počinjenog od strane države. U to spada i tortura i zlostavljanje žena političkih zatvorenica, jer svi ti oblici nasilja predstavljaju ozbiljno kršenje osnovnih ljudskih prava. Ovaj dan nas podsjeća da nijedna žena, bez obzira na godine, porijeklo, nacionalnost, vjeru ili socijalni status, ne smije biti izložena nasilju niti smije biti ostavljena bez zaštite.
Kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ polazi od okvira ljudskih prava i stavlja ga u centar svog djelovanja. To znači da se od država, ali i od svih drugih aktera u društvu – institucija, škola, medija, poslodavaca, nevladinih organizacija i pojedinaca – traži da preuzmu odgovornost za sprečavanje nasilja nad ženama, efikasno kažnjavanje počinilaca i pružanje adekvatne podrške žrtvama. Nije dovoljno samo formalno usvojiti zakone; potrebno je da oni zaista zažive u praksi, kroz brzu reakciju policije, efikasne sudske postupke, sigurne kuće, psihološku i pravnu pomoć, kao i kroz obrazovanje i podizanje svijesti.
Poražavajući su podaci da svaka peta odrasla žena, tokom svog života, bar jednom bude žrtva fizičkog nasilja, dok svaka deseta žena doživi neki oblik seksualnog nasilja. Iza ovih brojki kriju se konkretne sudbine: narušeno zdravlje, strah, trauma, razrušene porodice, djeca koja odrastaju u atmosferi nasilja i koja često kasnije i sama ponavljaju naučene obrasce ponašanja. Zbog toga je važno da govorimo o nasilju, da prepoznajemo njegove znakove, da vjerujemo ženama koje prijavljuju nasilje i da ih ne osuđujemo, nego podržimo.
Prije 60 godina usvojena je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, koja u članu 1. naglašava da se „sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima“. Od tada se 10. decembar obilježava kao Međunarodni dan ljudskih prava. Taj dan nas podsjeća da pravo na život bez nasilja, na sigurnost, dostojanstvo, slobodu mišljenja i izražavanja, pravo na pravnu zaštitu i jednakost pred zakonom pripada svakoj osobi, bez izuzetka.
Dovodeći u vezu ova dva datuma – 25. novembar kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i 10. decembar kao Međunarodni dan ljudskih prava – jasno se naglašava da je uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama pitanje zaštite ljudskih prava. Akti nasilja nad ženama nisu „privatni problem“, „porodična stvar“ ili nešto o čemu se šuti, već direktno kršenje osnovnih prava zagarantovanih međunarodnim dokumentima i ustavima država.
Nasilje u porodici je krivično djelo. Prijavite nasilje policiji na broj 122 ili pozivom na besplatne SOS telefone 1265 (za FBiH) i 1264 (za RS).
Građani Bosne i Hercegovine moraju znati da je nasilje u porodici krivično djelo, te da u slučaju izloženosti tom obliku nasilja, svoje pravo na zaštitu treba da potraže na sljedeće načine:
Prijavom nasilja policiji na broj 122,
Pozivom na besplatane SOS telefone 1265 (za FBiH) i 1264 (za RS),
Obraćanjem Centru za socijalni rad u vašoj općini, od čijih službenika možete zatražiti smještaj za vas i vašu djecu u jednoj od sigurnih kuća gdje vam se može pružiti neophodna medicinska, socijalno-pravna, psihološka i druga pomoć, a gdje možete ostati do tri mjeseca,
Traženjem pomoći od nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava
Ove brojeve telefona svi građani BiH treba da znaju napamet!