Publika u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske sinoć je imala rijetku priliku da zaviri u nastajanje Vizuelnog arhiva Jugoslavije, dugoročnog projekta Muzeja Jugoslavije koji već skoro deset godina istražuje, obrađuje i digitalizuje ogromno fotografsko nasljeđe nekadašnje države. Program je predstavio složeni rad na očuvanju jednog od najopsežnijih vizuelnih fondova u regionu i otvorio razgovor o tome kako se danas razumije kulturna i politička istorija XX vijeka.
Na početku večeri publici su se obratile Sarita Vujković, direktorka MSURS-a, i Neda Knežević, direktorka Muzeja Jugoslavije. Naglasile su važnost saradnje između institucija i potrebu da se vizuelno nasljeđe čuva na način koji odgovara savremenim arhivskim standardima. Istaknuto je koliko su ovakvi projekti ključni za razumijevanje kulturne prošlosti prostora koji je i dalje snažno isprepleten jugoslovenskim iskustvima.
Kroz program je prikazan način na koji se iz haotičnih kutija, nesređenih negativa, rasutih dijapozitiva i oštećenih albuma stvara digitalni arhiv koji danas čini reprezentativni vizuelni korpus jedne epohe. Muzej Jugoslavije danas ima 54 kolekcije otvorene za istraživanje, dok fotozbirku čini oko jedanaest već dostupnih zbirki i još jedanaest koje su u procesu sređivanja. Ukupno više od 300.000 jedinica svake godine postane predmetom stotinjak zahtjeva za naučno, medijsko ili komercijalno korištenje.
Publika je mogla da vidi i kako izgleda proces preuzimanja novih legata. Materijal uglavnom stiže u neuređenom stanju, zatim se prepakuje u arhivsku ambalažu bez kiseline, sortira po formatima i pažljivo zaštićuje. Najčešći formati su 35 mm film, 120 mm srednji format, veliki format, crno-bijeli i kolor negativi te dijapozitivi. Svaki negativ i slajd zbrinjava se u posebne omotnice i kutije prema standardizovanim arhivskim procedurama.
Posebnu pažnju privuklo je izlaganje Radovana Cukića, koji je govorio o najvećoj i najvrednijoj zbirci u muzeju — fotoarhivu Josipa Broza Tita. Ovaj fond obuhvata oko 130.000 pozitiv fotografija i blizu pola miliona negativa, nastalih od 1947. do 1980. godine. U njemu se nalaze službeni i privatni trenuci, državne posjete, otvaranja fabrika, međunarodni susreti, omladinske akcije, ali i tihi momenti iz svakodnevnog života.
Cukić je podsjetio da je kolekcija u osamdesetim godinama izlagana kao velika foto biblioteka. Kutije i albumi prikazivali su jugoslovensku politiku kroz vizuelni narativ, ali obim kolekcije često stvara pogrešnu predstavu da pokriva sav Titov život i sve aspekte epohe, dok u stvarnosti postoje periodi koje fotoarhiv ne dokumentuje. Digitalizovana 2012. godine, zbirka je danas najdostupnija javnosti i često se koristi za ilustracije različitih tema, oblikujući pojednostavljenu sliku prošlosti.
Sinoć je predstavljena i Zbirku poklona. U njoj se nalaze pokloni koje je Tito dobijao od institucija, škola, radnika, fabrika, kulturnih organizacija i državnih delegacija iz cijele Jugoslavije. Među njima su albumi sa putovanja, protokolarni pokloni, umjetnički predmeti, uramljeni portreti i fotografije domaćih posjeta. Zbirka je digitalizovana 2014. i potpuno otvorena za istraživače.
Predstavljena je i Zbirka istorijskih fotografija, koju je krajem pedesetih formirao nekadašnji Muzej revolucije. Zbirka je dopunjavana materijalima iz arhiva i biblioteka širom Jugoslavije i danas sadrži više od 50.000 obrađenih fotografija. Arhivisti izdvajaju originalne primjerke sa posebnom dokumentarnom vrijednošću, uključujući legate fotografa koji bilježe ključne segmente rata i poratnog perioda.
Sinoćnji program pružio je rijedak uvid u rad koji se obično odvija iza zatvorenih vrata arhiva. Publika je vidjela kako se iz hiljada traka filma, dijapozitiva i izblijedjelih fotografija stvara vizuelna mapa jedne države, te kako digitalizovani arhiv omogućava da prošlost i danas oblikuje kolektivno pamćenje regiona. (muzej-jugoslavije.org)