Iran se suočava s jednom od najtežih kriza u novijoj istoriji – najgorom sušom u posljednjih 60 godina i posljedicama višedecenijskog lošeg upravljanja vodnim resursima. Zbog drastičnog smanjenja zaliha, zemlja je na ivici takozvanog “vodnog bankrota”.
U najvećim iranskim gradovima, kapacitet brana pao je ispod tri odsto, dok još ne postoji konkretan plan vlasti za rješavanje vanredne situacije. Zbog toga su u džamijama i drugim vjerskim objektima pojačane molitve miliona građana.
Teheranu prijete restrikcije i evakuacije
Zbog šeste uzastopne sušne godine, potrošnja vode u Iranu višestruko premašuje raspoložive zalihe. Od početka novembra u zemlji je palo svega dva milimetra kiše – u poređenju s prosjekom od 56 milimetara.
Predsjednik Irana Masud Pezeškijan upozorio je da bi, ukoliko kiše ne padnu do decembra, Teheran mogao ostati bez vode.
“Ako kiše izostanu, nećemo imati vode. Građani će morati napustiti Teheran”, rekao je Pezeškijan.
Teheran, koji broji oko 12 miliona stanovnika, zavisi od pet akumulacija čiji je dotok vode drastično opao. Prema riječima direktora regionalne vodne kompanije Behzada Parse, rezerve vode su prepolovljene i uz trenutnu potrošnju mogle bi nestati za svega dvije sedmice.
Brane presušile, univerziteti zatvaraju tuševe
Štednja vode već je počela – pojedini univerziteti obustavili su rad tuševa u studentskim domovima, a slične mjere najavljuju se i u drugim institucijama.
Situacija je alarmantna i u drugim dijelovima zemlje. U svetom gradu Mašhadu, drugom po veličini u Iranu, zalihe su pale ispod tri odsto, dok je širom zemlje čak 19 velikih brana gotovo potpuno presušilo.
Prijetnja socijalnim nemirima
Ovo nije prvi put da nestašica vode izaziva napetosti. Protesti su već potresali zemlju zbog problema s vodosnabdijevanjem – 2018. i 2021. godine zabilježeni su nasilni nemiri, posebno u južnoj pokrajini Huzestan.
Decenije lošeg upravljanja vodama
Iako je suša glavni okidač krize, stručnjaci navode da su ključni problemi rezultat:
- pretjerane izgradnje brana,
- nelegalnog bušenja bunara,
- loših poljoprivrednih praksi,
- prekomjerne potrošnje u poljoprivredi, koja troši više od 90% vode u zemlji.
Uz to, trećina vode izgubi se zbog fizičkih gubitaka, ilegalne potrošnje i neefikasnog sistema.
Građani traže hitna rješenja
Pojedini stanovnici Teherana smatraju da je potrebno preseliti gradove bliže izvorima vode, dok drugi predlažu desalinizaciju morske vode i “zaprašivanje oblaka”.
“Neko mora odgovarati za ovo. Svi rezervoari su u centru grada. Trebalo ih je preseliti bliže moru”, kaže jedan Teheranac.
Prodavci vode bilježe drastičan rast potražnje. Jedan od njih kaže da sada proda isto ono za dan što je ranije prodavao tokom čitavog mjeseca.
Meteorolozi bez optimizma
Prema najavama meteorologa, u Iranu se hidrološke prilike neće poboljšati ni u naredne dvije sedmice, što dodatno povećava strah od potpunog kolapsa sistema vodosnabdijevanja.
Iran je na prekretnici – bez hitnih mjera i dugoročnog plana, najnaseljeniji dijelovi zemlje mogli bi postati nenastanjivi.