Nedavna sjednica Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova
Skupštine grada Zagreba donijela je pozitivne pomake s obzirom na
uvrštavanje pojedinih imena i pojmova u Fond imena, što je prvi korak da
neki trg, ulica ili park jednom budu po njima nazvani. S druge strane,
to je dalo povoda za pojedine reakcije, bolje rečeno otvorilo je vječnu
diskusiju o ustašama i partizanima, prije svega o jednom od njih –
maršalu Titu, koji je uvršten u Fond imena.
O prijedlozima o preimenovanju, između ostalog i o vraćanju imena
Trga maršala Tita, odnosno inicijativi za upis u Fond koju su u maju
pokrenuli gradski SDP i njegov tadašnji predsjednik Viktor Gotovac,
nije se raspravljalo, kao ni o prijedlogu da dio Trga hrvatskih
velikana dobije ime po velikankama. A jednoglasno su odbijeni prijedlozi
saborske zastupnice Karoline Vidović Krišto o ukidanju Masarykove i Đorđićeve ulice, kao i Ulice 29. X. 1918. Jednako je bilo i u slučaju inicijative SDP-ovog zastupnika Domagoja Hajdukovića
koji je tražio da se dio Bosanske ulice u kojem se nalazi ambasada
Rusije nazove Ulica ruske agresije na Ukrajinu. U svakom slučaju,
vraćanje imena Trgu maršala Tita neće biti tako brzo kao njegovo
uklanjanje 2017., kada je na prijedlog tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića skupštinska većina usvojila odluku o promjeni imena, da bi je potom proveo Zlatko Hasanbegović,
idejni začetnik micanja Tita i tadašnji predsjednik Odbora za
imenovanja ulica kome je to zapravo bio jedini politički program.
Kako nam je rekla sadašnja predsjednica Odbora Rada Borić,
Zagreb u ovom trenutku ima tema koje su životnije za njegove sugrađane i
sugrađanke, od obnove nakon potresa do rješavanja komunalnih problema,
kao i borbe protiv siromaštva.
– Ali od svoje antifašističke pozicije ne odustajemo. Uostalom, mi smo na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem
bili tamo gdje treba biti – u Jasenovcu, na Dotrščini, na Trnjanskim
kresovima i na koncertu povodom Dana antifašističke borbe koji je prvi
put proslavljen u centru grada – istaknula je.
Sredinom prošle decenije Borić je bila vrlo aktivna u borbi za
opstanak naziva Trga maršala Tita, a podsjeća da je platforma Možemo!
tada tražila referendum o promjeni imena, što unatoč obećanju nije
provedeno.
– Ne želimo voditi politiku kao naši prethodnici i ne mislimo ulice
preimenovati nekim aktom koji ne bi odražavao volju građana. Kada se
neka ulica ili trg preimenuju, to je velik trošak i za njihove stanare
jer moraju mijenjati dokumente, a još veći za sva poduzeća i
institucije. A ako bismo bez objašnjavanja tko je i što je Tito bio
proveli referendum za koji se pojedinci zalažu, pitanje je kakvi bi bili
njegovi rezultati jer mlađe generacije malo znaju o njemu – kaže Rada
Borić.
Uostalom, odluka Odbora nije konačna. Da su se i izjasnili o vraćanju
imena, potrebno je da je potvrdi Skupština grada u kojoj Možemo! i ono
što je ostalo od SDP-a imaju tanku većinu, čak i uz podršku srpskog
vijećnika Nikole Vukobratovića.
– Izvjesno je da će Tito dobiti neku lokaciju u gradu jer to
zaslužuje kao vođa antifašističkog pokreta, ali i zbog svojih zasluga u
poslijeratnom razvoju grada. U predizbornoj kampanji nismo obećali da
ćemo Titovo ime odmah vratiti – dodaje Borić.
Druga, stvarno sporna točka su ulice koje nose imena ustaških
rukovodilaca i pobornika ustaškog režima – ukupno ih je 11, od kojih su
četiri u naselju Ivanja Reka, a ostale strateški raspoređene po Zagrebu,
uz još jednu spomen-ploču posvećenu predratnom nacionalistu Stjepanu Javoru. Istina, među njima nema Mile Budaka, ali ima vrhbosanskog nadbiskupa Ivana Šarića koji je do kraja Drugog svjetskog rata podržavao NDH, Ivana Oršanića, državnog tajnika za promidžbu u NDH i zapovjednika Ustaške mladeži, Vladimira Jurčića koji je pisao hvalospjeve ustaškim “junacima”, Marka Hranilovića i Matije
Soldina, pripadnika pravaške mladeži i atentatora koji su obješeni
1931., te više pjesnika i suradnika u ustaškoj štampi. Na ta imena
početkom godine upozorili su Svjetski židovski kongres (SŽK) i nevladina
organizacija Documenta, a ovih dana i predsjednik Saveza
antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin, podsjetivši da osim ulica i sokaka Vladimira Nazora, Augusta Cesarca, Božidara Adžije i Velimira Škorpika uz šetnicu na južnom savskom nasipu imena 8. svibnja, u Zagrebu nema značajnijih ulica vezanih za NOB.
“Davanje počasti ustaškim dužnosnicima može se shvatiti kao
glorifikacija zločinačkog pokreta, nepriznavanje patnje svih stradalih u
ustaškom teroru kao i osporavanje zločina nad Židovima, Srbima, Romima
te političkim neistomišljenicima u vrijeme Drugog svjetskog rata”, piše u
prijedlogu za preimenovanje koji su sastavili SŽK i Documenta, uz
napomenu da se ta imena kose i s Ustavom RH.
– Odluke o aktualnim preimenovanjima donesene su 1993. u paketu i
sramotno je da dosad nisu promijenjene. Zato tražimo način da imena tih
ulica zamijenimo, po mogućnosti u paketu i da tako pokažemo stav o tom
mračnom razdoblju hrvatske povijesti – ističe Rada Borić.
Dodajmo da je u Fond imena uvršteno i ono afganistanske djevojčice Madine Hussiny koja je krivnjom hrvatske policije poginula pod naletom vlaka. Kako stvari stoje, po maloj Madini trebalo bi biti nazvano dječje igralište u parku Ribnjak.
Zagrebački VSNM je predložio da Vladan Desnica
kao jedan od najznačajnijih pisaca u Hrvatskoj prošlog vijeka dobije
jednu od zasad neimenovanih ulica u Španskom. Odbor o tome nije
odlučivao, ali je izglasao da se Desnica uvrsti u Fond imena. Vrijeme će
pokazati hoće li zaista dobiti ulicu, kao i Borivoj Dovniković Bordo,
velikan animiranog filma, jedan od najpriznatijih svjetskih
karikaturista i dugogodišnji suradnik Novosti, čije je ime ubrzo nakon
njegove smrti u taj Fond predložio Zagreb film. U Fondu su i grad
Mariupolj, koji je ušao na prijedlog Ukrajinske zajednice Zagreba i
manjinskog predstavnika Viktora Filime, kao i Vesna Bosanac,
ravnateljica vukovarske bolnice 1991. koju je predložio Klub gradskih
vijećnika Mosta. Treba se nadati da neki od prijedloga neće čekati
onoliko koliko čeka izumitelj tiskarskog stroja Johannes Gutenberg, čije je ime u Fondu još od 1968. godine. Dodajmo tome i najavu Franje Habulina da će SABA RH ubrzo podnijeti novi prijedlog za vraćanje imena Trgu maršala Tita.
– U 25 gradova u državama širom svijeta ljudi šeću ulicama i trgovima
koji nose ime Josipa Broza Tita ili maršala Tita. Uvjeren sam da su oni
koji su imenovali te ulice jako dobro znali što rade i čije ime te
ulice nose. Zagreb je za svoje žrtve od Tita dobio Orden narodnog heroja
i naziv Grada Heroja. Nijedna gradska uprava nije se odrekla ordena,
ali se grad odrekao čovjeka koji je taj orden uručio i čije se ime ne
može odmaknuti od antifašizma. Tito i antifašizam su nedjeljivi – kazao
je Habulin.
Za kraj podsjećamo da ustaše ne dobivaju ulice samo u Zagrebu, nego i
u Beogradu. Naime, tamošnje su gradske vlasti 2019. odlučile da Ulica
Stevana (Stjepana) Filipovića postane Ulica Emila Perške, zvijezde
jugoslavenskog nogometa, koji je 1920-ih odigrao 14 utakmica za
reprezentaciju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Tek kada je odluka
donesena ustanovilo se da je Perška, Slovak po nacionalnosti, bio
deklarirani pristalica ustaškog pokreta i da je od formiranja NDH pa do
kraja rata radio u ustaškoj policiji. Njegova sudbina nakon rata nije
poznata, ali se pretpostavlja da je poginuo u borbi s partizanima
prilikom oslobađanja Zagreba. Nakon tog otkrića odlučeno je da ta ulica
postane Taraiška.
Portal novosti