Evropski parlament usvojio je prijedlog kojim se produžavaju trgovinske povlastice za poljoprivredne proizvode iz zemalja Zapadnog Balkana do 2030. godine, čime se nastavlja podrška ekonomijama regiona u procesu evropskih integracija.
Za izvještaj izvjestioca Krisa van Dajka, kojim se mijenja uredba o izuzetnim trgovinskim mjerama za zemlje učesnice u procesu stabilizacije i pridruživanja, glasalo je 543 poslanika, protiv je bilo 72, a uzdržano 22.
Trgovina EU i Zapadnog Balkana premašila 83 milijarde evra
Trgovina između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana tokom 2024. godine iznosila je više od 83 milijarde evra. EU je i dalje glavni trgovinski partner regiona, sa 78 odsto udjela u izvozu i 59 odsto uvoza zemalja Zapadnog Balkana.
Produžetak mjera u korist ranjivih ekonomija
Postojeća uredba, koja važi do kraja 2024. godine, omogućava da voće, povrće i vino iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije budu oslobođeni određenih carina i imaju pristup globalnoj carinskoj kvoti.
Evropska komisija je preporučila produženje važenja uredbe do 31. decembra 2030. godine, kako bi se nastavila podrška ekonomijama koje su još u fazi tranzicije i pristupanja EU.
Van Dajk: „Mjere donose kontinuitet i pravnu sigurnost“
U obrazloženju prijedloga, izvjestilac Kris van Dajk istakao je da produženje predstavlja „balans između kontinuiteta, odgovornosti i pravne sigurnosti“ i da omogućava zemljama Zapadnog Balkana „ograničen, ali stabilan pristup osnovnom tržištu EU“.
Dodaje se da je ova odluka u skladu s Planom rasta EU za Zapadni Balkan, koji predviđa dublju ekonomsku integraciju regiona u jedinstveno tržište Evropske unije.
Trgovina u stalnom porastu
Prema podacima Evropskog parlamenta, vrijednost trgovine obuhvaćene ovim mjerama porasla je za više od 125 odsto — sa 60,5 miliona evra u 2018. na 137 miliona evra u 2024. godini.
Produženje trgovinskih povlastica do 2030. godine smatra se važnim korakom ka ekonomskoj stabilnosti i bržem pristupanju zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji