Višemjesečna opsada Bamaka, glavnog grada afričke države Mali, koju provodi ogranak Al-Kaide, prijeti svrgavanjem vojne hunte i pretvaranjem zemlje u prvu afričku državu kojom bi upravljala islamistička teroristička skupina, piše londonski list The Times. Skupina Džamat Nasr al-Islam val Muslimin (JNIM) paralizirala je gospodarstvo blokadom isporuka goriva koja je onemogućila žetvu, izazvala nestašice, zatvaranje škola i ograničila kretanje stanovništva. Borci JNIM-a okružili su Bamako i izolirali režim koji je na vlast došao nakon državnih udara 2020. i 2021. godine.
Nakon što je prekinula odnose s bivšim zapadnim saveznicima, uključujući Francusku, hunta se u borbi protiv džihadista oslonila na ruske plaćenike, no JNIM trenutno ima i vojnu i logističku prednost. Bakary Sambe iz think tanka Timbuktu Institute u Dakaru rekao je da “država Mali više na svojem teritoriju ne kontrolira ništa” te da “okuplja snage oko Bamaka radi zaštite režima”. Vlasti drugih država procjenjuju da je prijestolnica na rubu pada, a američko, britansko i francusko veleposlanstvo već su naredili evakuaciju svojih građana i zadržavanje samo nužnog osoblja.
‘Na cestu krećete sa zebnjom u srcu’
Mogućnost da ogranak Al-Kaide preuzme cijelu državu više nije nezamisliva. Talibani su 2021. godine nakon kaotičnog povlačenja Amerikanaca ponovno osvojili Kabul i zavladali najvećim dijelom Afganistana, a bivši ogranak Al-Kaide, Hajat Tahrir al-Šam (HTS), preuzeo je vlast u dijelovima Sirije krajem 2024. godine, srušivši režim Bašara al-Asada. Doduše, HTS i njegov čelnik Ahmad al-Šara odavno su se ogradili od al-Kaide, prethodno i od ISIS-a, te od dolaska na vlast njeguju sve bliže odnose sa Zapadom, napose Amerikom.
Prema procjeni Nine Wilén iz belgijskog think tanka Egmont, u Maliju se razmatraju tri moguća scenarija: pad Bamaka, dogovor između džihadista i vojske ili vojna ofenziva kojom bi vlasti Malija pokušale probiti blokadu.
Blokada opskrbe gorivom započela je početkom rujna, kada je JNIM počeo presretati konvoje koji iz Senegala i Obale Bjelokosti dovoze gorivo u Bamako, grad s oko tri milijuna stanovnika. Prema podacima nevladine organizacije International Crisis Group (ICG), 17. listopada zapaljeno je više od 50 cisterni, a 28. listopada napadnut je još jedan veliki konvoj. Tjedni uvoz goriva smanjen je s oko tisuću na tek dvije stotine cisterni. “Na cestu krećete sa zebnjom u srcu”, rekao je za AFP Souleymane Traoré, vozač kamiona koji je na putu prema Obali Bjelokosti vidio desetke izgorjelih cisterni. ICG upozorava da je blokada izazvala “nezapamćene nestašice goriva”, što je dovelo do čestih nestanaka struje, zatvaranja škola, rasta cijena i porasta društvenog nezadovoljstva.
Na pomolu je novi puč u zemlji?
Analitičari smatraju da JNIM pokušava srušiti vladu generala Assimija Goïte, koja nije uspjela zaustaviti dugotrajnu islamističku pobunu. Novi državni udar ili kolaps režima dodatno bi destabilizirao regiju Sahela i omogućio militantnim skupinama širenje djelovanja. Vlada se, osim protiv džihadista, okrenula i protiv onih u vlastitim redovima – 22. listopada Goïta je smijenio načelnika kopnene vojske, šefa vojne sigurnosti i zamjenika načelnika Glavnog stožera. Iako se čini malo vjerojatnim da bi JNIM oružanom silom mogao zauzeti Bamako, vjerojatniji je scenarij unutarnjeg sloma režima kroz pobunu ili novi puč. Skupina JNIM, koju vodi Iyad Ag Ghali, djeluje u sedam zemalja Sahela i zapadne Afrike te, prema turskom think tanku Orsam, raspolaže s oko 8000 boraca.
Prema izvješću Human Rights Watcha, islamistički militanti u Maliju silovali su žene i djevojke, nametali vjerski porez (zekat) te provodili šerijat putem sudova koji nisu poštovali osnovne standarde pravičnog suđenja. JNIM, osnovan 2017. spajanjem više militantnih skupina, već kontrolira dijelove teritorija u Maliju, Nigeru i Burkini Faso. Ruske intervencije u Africi Sve tri zemlje čine takozvani “pojas državnih udara” u Sahelu, gdje su vojne vlade preuzele vlast između 2020. i 2023. godine.
Ako bi sadašnja vlada ponovno pala, bio bi to treći državni udar u pet godina i šesti od stjecanja neovisnosti Malija 1960. godine. Borba protiv islamističkih militanata glavno je obećanje malijske hunte iz 2021. godine. No nasilje se pojačalo nakon povlačenja francuskih trupa i dolaska ruskih plaćenika iz Afričkog korpusa, nasljednika Prigožinova Wagnera. Krajem listopada Mali je s Rusijom potpisao sporazum o isporuci do 200 tisuća tona naftnih i poljoprivrednih proizvoda, izvijestio je Reuters.