Zaboravite na vizije utopijske budućnosti u kojoj će umjetna inteligencija (AI) osloboditi čovječanstvo od rada. Prema nobelovcu Geoffreyu Hintonu, čovjeku kojeg zbog ključnih doprinosa tehnologiji često nazivaju “kumom umjetne inteligencije”, put kojim smo krenuli vodi ravno u ekonomsku distopiju. Hinton upozorava da se, unatoč obećanjima o općem boljitku, u pozadini krije plan masovne zamjene ljudskog rada, piše Futurism.
Upozorenje o masovnoj zamjeni radnih mjesta
“Mislim da se velike tvrtke klade na to da će uzrokovati masovnu zamjenu radnih mjesta umjetnom inteligencijom, jer tu će biti veliki novac”, upozorio je Hinton u nedavnom intervjuu za Bloomberg.
Paradoks ulaganja u umjetnu inteligenciju
Njegov komentar dolazi u vrijeme dok se u AI industriju ulijevaju nevjerojatni iznosi, unatoč potpunom nedostatku profita. Po klasičnim investicijskim mjerilima, AI bi trebao biti na marginama, a povijest pamti i takozvane “AI zime” – razdoblja kada je financiranje istraživanja gotovo presušilo. Danas je situacija potpuno drugačija. Primjerice, samo je OpenAI u poslove s AI infrastrukturom uložio milijarde dolara, a u posljednja tri mjeseca svejedno je uspio zabilježiti gubitak od oko 11,5 milijardi dolara prihoda.
Nema profita bez uništenja tržišta rada?
Na pitanje može li se ovo zapanjujuće ulaganje ikada isplatiti bez uništavanja tržišta rada, Hintonov odgovor bio je kratak i jasan.
“Vjerujem da ne može”, rekao je. “Vjerujem da ćete, da biste zaradili novac, morati zamijeniti ljudski rad.”
Problem zvan – ljudski rad
Za ekonomiste, ovo je izjava s ogromnom težinom. Tržišna ekonomija, još od svojih početaka, temelji se na ljudskom radu. No, ljudski rad za poslodavce predstavlja trošak u obliku plaća. Za investitore, direktore i tehnološke magnate, umjetna inteligencija nudi rješenje tog “problema” koji im umanjuje profit.
Kako je to u svojoj knjizi “Mehaničar i ludit” objasnio tehnološki istraživač Jathan Sadowski, umjetna inteligencija “obećava rješavanje problema kapitalizma otključavanjem eksponencijalnog rasta, eliminiranjem troškova rada, smanjenjem vještina radnika, optimiziranjem učinkovitosti i manifestiranjem niza drugih ishoda.” Jednostavnije rečeno, naizgled iracionalna euforija oko umjetne inteligencije zapravo je nada da će tehnologija uvesti novu eru u kojoj će radnici postati suvišni.
Budućnost ovisi o društvenom uređenju
Ako se takav scenarij ostvari, posljedice nisu neizbježno katastrofalne, napominje Hinton.
“Nije to kao nuklearno oružje, koje je dobro samo za loše stvari”, rekao je za Bloomberg. “Učinit će ogromno dobro, i zapravo, ako razmislite o povećanju produktivnosti u mnogim, mnogim industrijama, to bi trebalo biti dobro.”
Ipak, ključno pitanje ostaje tko će imati koristi od tog napretka. Hinton zaključuje da to ovisi “o tome kako organiziramo društvo” – komentar koji otvara duboka pitanja o budućoj raspodjeli bogatstva stvorenog umjetnom inteligencijom.
Index