Foto: Ilustracija, Anadolija
On ima oko 3.5 milijardi poklonika, drugi je kriket s 2.5 milijardi,
treća košarka s 2.4 milijarde, četvrti hokej s 2 milijarde, a peti tenis
s 1 milijardom.
Usto, oko 250 milijuna ljudi redovno igra nogomet. Postoje brojni
razlozi zašto je tome tako, no među ključnima se najčešće navode brzina,
nepredvidljivost, demokratičnost i društvenost nogometa.
Nogomet je demokratičan sport radničke klase
Nešto slično nogometu igrali su još prije 3000 godina Asteci, ali i
drevni Kinezi, Grci, Rimljani te narodi Australije, Oceanije i drugih
dijelova svijeta. Najstariji zapisi o igri u kojoj se nogom pokušava
zabiti gol koji brani golman, potječu iz 1633. Posebnu popularnost
stječe u Europi u 19. stoljeću, osobito u zemljama engleskog govornog
područja u kojima se formiraju brojni nogometni klubovi. Iz Europe se
potom širi svijetom, posebno po kolonijama.
Njegovoj popularnosti u velikoj mjeri pridonosi činjenica da ga može
igrati praktički svatko, posvuda, bez posebnih uvjeta. Primjerice, za
košarku je važan preduvjet da osoba bude visokog rasta, a potreban je i
koš postavljen na ploči te ravna površina od koje će se posebno
dizajnirana lopta dobro odbijati. Zahtjevi za hokej još su veći.
Sociolog dr. sc. Krešimir Krolo sa Sveučilišta u Zadru kaže da čovjek
može doslovno bilo što šutati na ulici unutar nekih imaginarnih linija i
već se stvara neka struktura nogometne igre.
„U tom smislu nogomet je jako demokratičan. U promotivnim
materijalima FIFA-e često se nađu snimke ljudi koji su na nekom kraju
svijeta na polju doslovno zaboli dva štapa u zemlju i u prašini zaigrali
igru koja je u svojim temeljnim svojstvima identična onome što igra
netko na igralištu u nekim bogatim zemljama poput skandinavskih“, kaže
Krolo.
Ističe da je nogomet također jedini pravi sport radničke klase.
„U Europi se razvija i postaje posebno popularan u vrijeme
industrijalizacije. On također ima potencijal da bude identitetska
priča, na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini. Stoga stvara
određena rivalstva, a svjetska prvenstva posebno bude osjećaj
nacionalnog identiteta“, tumači Krolo.
„Budući da ima određenu kompleksnost, može se analizirati na više
razina pa tako može privlačiti i više slojeve društva“, tumači naš
sociolog.
Konačno, nogomet je također vrlo društven sport, s gledateljima koji
se okupljaju na stadionima i u barovima kako bi navijali za svoje
omiljene momčadi. Njegova dinamika je takva da omogućuje i potiče
okupljanja i zajedničko praćenje i navijanje, često vrlo slobodno i
glasno.
Nogomet je vrlo nepredvidljiv
Važna draž nogometa je, među ostalim, i to što je jedan od najmanje predvidljivih sportova.
Znanstvenici Laboratorija Los Alamos u New Mexicu objavili su 2006. analizu više od 300.000 utakmica u pet sportova odigranih tijekom jednog stoljeća.
Ona je pokazala da je značajno veća vjerojatnost da će nogometne
utakmice u engleskoj Premier ligi završiti iznenađenjem i pobjedom
autsajdera nego utakmice u glavnim ligama američkog nogometa, bejzbola,
hokeja i košarke.
Tim je utvrdio da su, otkako su se počeli bilježiti rekordi, prije
1890., šanse za preokret u nogometu bile dosljedno veće nego u bilo
kojem drugom američkom sportu – u nogometu su autsajderi pobjeđivali u
45% slučajeva, a u američkom nogometu u samo 36% slučajeva.
Jedan od razloga za to je što je to igra s malim brojem bodova u
usporedbi s igrama kao što je, primjerice, košarka. Za svaku priliku za
postizanje pogotka koja se pojavi veća je vjerojatnost da će bolja
momčad postići pogodak.
U utakmicama u kojima postoji malo prilika za postizanje pogotka,
bolja momčad može propustiti tek nekoliko prilika i izgubiti utakmicu. U
košarkaškoj utakmici, u kojoj bolja momčad može dobiti 40 ili više
prilika za postizanje pogotka, propustit će tek neke, ali će većinu
postići, tako da je vjerojatnost da će pobijediti veća.
Neki američki stručnjaci za sport stoga zamjeraju nogometnim
organizacijama što održavaju stroga pravila, poput pravila o zaleđu,
zbog kojih se na utakmicama u prosjeku postiže relativno malo golova –
oko 2.65 golova u Premier ligi – zbog čega je element sreće u ishodu
izraženiji.
Osim toga, u nogometu, kao i u svim timskim sportovima, postoji mnogo
varijabli kao što su vještina, taktika, kondicija, komunikacija ili
njezin nedostatak te fizička spremnost i psihološko stanje igrača. Jedan
vođa na terenu može pokrenuti igrače kada im padne moral.
S druge strane, jedan igrač koji ima loš dan može utjecati na cijelu
momčad. Osim toga, jedna odluka suca može promijeniti rezultat, a
razlika između briljantnog gola koji će donijeti pobjedu i promašaja
može biti tek nekoliko centimetara na koje mogu utjecati teren ili neke
druge okolnosti.
Popularnost klađenja
Ne treba zanemariti ni činjenicu da popularnosti nogometa doprinosi i
popularnost klađenja na nogometne utakmice. Naime, nogomet je jedan od
najpopularnijih sportova za klađenje iz brojnih razloga. Dio te
popularnosti očekivano proizlazi iz popularnosti samog nogometa, a dio
iz velike dostupnosti klađenja na nogomet – malo je zemalja i gradova
koji nemaju kladionice koje to legalno omogućuju.
Također, u svijetu se konstantno održava niz utakmica i natjecanja koja omogućuju učestalo klađenje.
Nadalje, timovi i igrači toliko su slavni da ih ljudi diljem svijeta
dobro poznaju. Mnogi navijači uživaju pratiti određene igrače i timove i
poznaju ih dovoljno dobro da razumiju njihove snage i slabosti, što im
omogućuje donošenje boljih odluka kada se radi o klađenju na pobjednike.
Ili barem misle da mogu donijeti dobre odluke.
Konačno odnos uloga i dobitka u klađenju u nogometu je velik zbog
velikog broja ljudi koji se klade, što podrazumijeva da je u igri velika
količina novca.
Jedan od najvećih dobitaka u povijesti nogometa dogodio se 2001.
godine kada je Mick Gibbs, krovopokrivač iz Staffordshirea, zaradio
nevjerojatnih 500.000 funti nakon što je stavio 30 penija na okladu s
izgledima od 1,6 milijuna prema jedan.
Nogomet i fizika su povezaniji nego što se čini
Izv. prof. dr. sc. Davor Horvatić s Fizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu
kaže da su, kada se spomenu fizika i nogomet, prve asocijacije mehanika i
aerodinamika.
„Rijetko tko ostane ravnodušan na iskorištavanje kompleksne
aerodinamike kod slobodnih udaraca, no veza fizike i nogometa ide puno
dublje od toga“, kaže Horvatić.
„Autori u tekstu spomenutih istraživanja su fizičari, a njihov rad
odnosi se na dinamiku kompleksnih sustava. Nogometna utakmica i njezina
dinamika određeni su nemjerljivom količinom varijabli od kojih su mnoge
diktirane tzv. nasumičnim procesima. Koliko puta neočekivano odbijena
lopta odluči rezultat i koliko se god trudili smanjiti utjecaj
nasumičnosti, primjerice, u timovima sačinjenim od izuzetno talentiranih
igrača, ne možemo je ukloniti.
Tim kojem se nasumičnosti poklope može imati niz dobrih utakmica i
onda dvije-tri loše i odmah se traže razlozi tome. Naš mozak teško se
nosi s utjecajem slučajnih događaja, sve mora ima uzrok i smisao.
Nogomet je jedan od sportova u kojem se najviše traže razlozi i uzroci
ishodima tamo gdje ih nema niti ih ima smisla tražiti. No, kada bi
pristupali tome racionalno, o čemu bismo slušali i čitali nakon
utakmica?“ poentira Horvatić.
„Pored same igre, fizika i zakoni statističke fizike u nogometu
prisutni su kod razdiobe zarade, cijene pojedinih igrača, razvojnih
puteva pojedinih igrača itd. Dinamički sustavi također igraju ulogu kao
prediktori pojedinih zdravstvenih stanja i fizičkih kapaciteta igrača.
Koliko god nam se činilo da su fizičari i nogometaši dva odvojena
svijeta, s razvojem novih tehnologija postaju sve više povezani“,
zaključuje naš fizičar.
Nogomet gubi privlačnost
No, brojni skandali koji se posljednjih godina vezuju uz nogomet,
uključujući s jedne strane posljednju odluku da se organizacija
prvenstva povjeri Kataru te s druge strane kriminal i nasilje koji se
povezuju s nogometom, čine da taj omiljeni sport gubi na svojoj
privlačnosti.
Krolo kaže da nogomet danas, kako se sve više komercijalizira,
postaje sve teže dostupan za prosječne navijače jer si malo tko može
priuštiti posjet nekoj vrhunskoj utakmici, a osobito svjetskom
prvenstvu.
„Nažalost, on posljednjih godina sve više gubi osobine sporta
radničke klase i zajednice, koja ga je stvarala. Sve više se javljaju
tenzije između činjenice da nogomet postaje skup spektakl velikih
natjecanja koja organizira FIFA i potrebe navijača da on bude sport u
kojem će sudjelovati s obiteljima i prijateljima, jednom tjedno, kada će
moći bodriti svoju momčad bez obzira igrala dobro ili loše“, ističe
Krolo.
„Imam dojam da svjetska prvenstva posljednjih godina gube
romantičnost koju su imala u 20. stoljeću. Sve je manje pasioniranih
ljubitelja nogometa koji si mogu priuštiti prisustvovanje na njima.
Stoga nogomet sve više postaje jednokratni spektakl koji će na stadionu
gledati ljudi koji imaju dovoljno novaca da si ga mogu priuštiti, a ne
oni koji ga istinski prate i razumiju.
Problem je u tome što se integrativan, pozitivan faktor nogometa
koristi da bi se ostvarivali neki ciljevi koji su dijametralno suprotni
toj ideji. Kada vidite tko dobiva domaćinstva, od Rusije 2018. i Katara
2022., to su sve zemlje koje nemaju dobru povijest i tradiciju
demokratičnosti. Posebno to vrijedi za Katar, kada govorimo o radničkim
pravima.
Svjetsko prvenstvo u sportu koji je potekao iz radničke klase, ne bi
se trebalo održavati u državi koja iznimno grubo krši prava radnika
imigranata. Ako je vjerovati svim izvještajima koje čitamo, ondje je
nekoliko tisuća radnika umrlo gradeći infrastrukturu za prvenstvo. To su
krajnosti koje stvaraju velike tenzije tako da su čak mnoge navijačke
skupine diljem Europe, koje njeguju dugu tradiciju povezanosti nogometa
sa svojom zajednicom, pozvale na bojkot ovog prvenstva“, poručio je
Krolo.
Nogomet postaje sve predvidljiviji, a utjecaj publike sve manji
Drugi razlog zbog kojeg nogomet gubi draž je to što rezultati
utakmica postaju sve predvidljiviji te to što utjecaj igranja na domaćem
terenu postaje sve slabiji.
Dvojica istraživača sa Sveučilišta u Oxfordu objavila su krajem 2021. u časopisu Royal Society Open Science
analizu koja je pokazala da tijekom posljednjih nekoliko desetljeća
ishodi utakmica Europske lige profesionalnog nogometa postaju sve
predvidljiviji. U svojem radu Victor Martins Maimone i Taha Yasseri
analizirali su ishode 88.000 utakmica više timova odigranih od 1993. do
2019.
Proučavajući podatke, istraživači su otkrili da su predviđanja
njihovog modela postajala sve bolja prema posljednjim godinama. Pokazalo
se da je njihov model za novije utakmice točno predviđao ishode s
točnošću od oko 75%.
Također su primijetili da je najutjecajniji faktor u točnosti
predviđanja bila nejednakost u resursima, odnosno u bogatstvu klubova.
Iz toga proizlazi da bogati klubovi, koji mogu platiti najbolje igrače,
sve sigurnije pobjeđuju, što im pak omogućuje da se još više bogate. Na
taj način stvara se začarani krug i sve dublji jaz koji jača
predvidljivost ishoda.
Konačno, analiza je pokazala da je prednost igranja na domaćem
terenu, koja se kretala oko 30%, s vremenom oslabila do te mjere da više
nije bila faktor u ishodu utakmice. Zbog toga se smanjio utjecaj
navijača, a time i draž navijanja.
VAR smanjuje privlačnost gledanja nogometa
Brojni navijači žale se da je korištenje videonadzora kao pomoći u suđenju smanjilo doživljaj nogometa.
Ispitivanja
su pokazala da je čak 95% navijača koji su iskusili VAR na stadionima i
94% koji su gledali utakmice na TV-u s odlukama u kojima je korišten
VAR reklo je da je taj sustav učinio gledanje utakmica manje ugodnim,
među ostalim, zbog predugih prekida zbog donošenja presuda. 95% navijača
također nije sretno zbog toga što im VAR uskraćuje spontano veselje
slavljenja golova.
Istraživanje Udruge nogometnih navijača (FSA) pokazalo je da bi više
od 40% navijača moglo odustati od gledanja nogometa uživo zbog utjecaja
VAR-a.
Index