Procjenjuje se da je iz Bosne i Hercegovine u posljednjih pet godina otišlo hiljadu doktora medicine i 200 doktora specijalista, kako je navedeno u publikaciji Međunarodne organizacije za migracije. Osim što odlaze u inostranstvo, ljekari napuštaju zdravstvene ustanove i otvaraju privatne prakse.
Prema podacima Ljekarske komore Federacije Bosne i Hercegovine, od januara do juna ove godine Federaciju BiH napustilo je 25 ljekara specijalista. Pored ljekara, odlazi i medicinsko osoblje, a situacija varira od zdravstvene ustanove do zdravstvene ustanove.
“Mi imamo hroničan nedostatak kadra. Ima jedan problem u čitavoj Bosni i Hercegovini koji dovodi do toga da imamo strašan problem sa kadrovima. Kod nas u BiH je otprilike 160 ljekara na 100.000 stanovnika, u EU je 360, standardi su naši zastarjeli”, kaže Tarik Kapidžić, predsjednik Ljekarske komore Zeničko-dobojskog kantona za BHRT.
Odlazak zdravstvenih radnika iz Bosne i Hercegovine pojava je prisutna već duže vrijeme.
Ljekari najviše odlaze u Austriju, Njemačku, skandinavske zemlje, a posljednjih godina sve je više onih koji odlaze u Sloveniju.
Sa odlaskom ljekara susreću se i u bolnicama u Republici Srpskoj. S druge strane, ističu da je povećan i broj mladih ljekara na specijalizacijama.
U bijeljinskoj Bolnici tvrde da nemaju problem sa kadrovima i da su 64 ljekara na specijalizaciji.
Pored odlaska u inostranstvo, ljekari napuštaju zdravstvene ustanove i iz drugih razloga. Rješenje – bolje plate i uslovi rada, kažu ljekari.
“Odavde ljudi idu, tezgare po Federaciji, iz Srbije dolaze kod nas, iz Federacije idu u Hrvatsku i Sloveniju. To je tržište i onda se postavlja pitanje: Čija je odgovornost i ko ima najviše štete? Narod ima najviše štete, a narod šuti i trpi, navodi Prim. dr Miodrag Femić, predsjednik Unije sindikata zdravstvenih radnika Republike Srpske.
“U suštini u Bosni i Hercegovini su plate nikakve, ali malo analizirajući došli smo do toga da nisu problem plate. Najveći problem su radni odnosi, uslovi rada i kadrovska politika je politika stranaka koje postavljaju šefove i načelnike i to mladi ljudi neće da trpe”, ističe Kapidžić.
Prema posljednjim istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije, Bosna i Hercegovina, uz Albaniju, ima najmanji broj ljekara u odnosu na broj stanovnika. Dijagnoza je jasna. Pitanje je samo jesu li nadležni spremni preuzeti odgovornost za terapiju.