Od tih ozljeda,
prometne nesreće predstavljaju vodeći uzrok smrti ispred onih
zadobivenih utapanjem, gušenjem ili u požaru.
Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), ozljede su i u
Hrvatskoj vodeći uzrok smrti djece u dobi do 19 godina, a najviše djece
smrtno strada zbog prometnih nesreća.
Primjerice, prema podacima MUP-a u prometnim je nesrećama u Hrvatskoj
u 2017. nastradalo 965 djece u dobi od 0 do 13 godina. Od tog broja
osmero je poginulo. Njih 618 (64%) stradalo je u svojstvu putnika, 242
(25.1 %) kao pješaci, a 105 (10.9 %) kao vozači (romobil, bicikl,
motocikl itd.).
Od osmero poginule djece petero je smrtno stradalo u svojstvu
putnika, dvoje u svojstvu pješaka, a jedno dijete u svojstvu vozača.
Prema MUP-ovom Biltenu o sigurnosti cestovnog prometa za
2021., poginulo je 10 djece u dobi do 13 godina, 106 ih je teško
ozlijeđeno, a 583 lakše (tablica dolje). Od tog broja 6, odnosno 60%
stradalo je u svojstvu suputnika.
Unatoč tome što se broj smrtnih slučajeva u prometu u Hrvatskoj
postupno smanjuje, HZJZ ističe da se posljednjih godina povećava udio
djece stradale u svojstvu suputnika. U ovom slučaju posebno veliku
odgovornost snose odrasli vozači, najčešće roditelji.
Djeca trebaju biti u autosjedalicama što duže
Brojna istraživanja pokazuju da autosjedalice spašavaju živote, a
stručnjaci preporučuju da se djeca u njima voze što je dulje moguće.
Nakon promjene zakona iz 2014. u Hrvatskoj više nema dobnog
ograničenja za korištenje autosjedalice. Do tada se djeca prije navršene
12. godine nisu smjela voziti na prednjem sjedištu, a sada to smiju čim
prijeđu visinu od 150 cm, bez obzira na starost.
Djeca do 135 cm i dalje se moraju voziti u posebnoj sigurnosnoj
sjedalici ili na postolju. Djeca od 135 do 150 cm mogu se voziti na
stražnjem sjedalu bez autosjedalice ili postolja ako su pravilno vezana
pojasom. Promjenom zakona roditeljima je prepušteno da na temelju visine
djeteta odluče do kada će ga voziti u autosjedalici.
Ova izmjena očito je uvedena zato što su istraživanja pokazala da
zaštita koju pružaju automobilski pojasi prvenstveno ovisi o visini i
težini djece, a ne o dobi. Ako su djeca premala, pojas se ne može
pravilno učvrstiti, a ako su previše lagana, materijal od kojeg je
napravljen pojas se ne rasteže kao što to čini pod većim opterećenjem pa
djeluje kao da su djeca naletjela na čvrst predmet.
Studije otkrivaju koliko autosjedalice smanjuju rizik
Istraživanja provedena u SAD-u pokazala su da autosjedalice smanjuju
rizik smrti u nesrećama za 71% kada je riječ o djeci do dvije godine te
za 54% kada je riječ o djeci od dvije do četiri godine.
Najsigurnije mjesto za autosjedalicu je sredina stražnjeg sjedišta.
Oko 56% djece vozi se nevezano ako je vozač pod utjecajem alkohola.
Godine 2020. 86% američke djece koja su preživjela prometne nesreće sa smrtnim ishodom bilo je vezano u autosjedalicama.
Autosjedalice se manje koriste u ruralnim krajevima
U SAD-u se autosjedalice najmanje koriste u ruralnim krajevima u kojima je smrtnost u automobilskim nesrećama najveća.
U Hrvatskoj vrijedi slična korelacija kada je riječ o smrtnosti u
prometnim nesrećama – po broju smrti na 100.000 stanovnika predvodi
Ličko-senjska županija (46.6 na 100.000), a slijede Brodsko-posavska
(17.6), Šibensko-kninska (15.5) i Zadarska (13.7). Zagrebačka je na
začelju s 4.3 na 100.000.
Autosjedalice su sigurnije od tzv. boostera i pojasa
Istraživanja su pokazala da su prave autosjedalice u kojima se djeca
učvršćuju na pet ključnih mjesta sigurnije od tzv. booster sjedalica,
odnosno postolja, u kojima se koristi samo pojas automobila.
Kada je riječ o djeci u dobi od 3 do 5 godina, vjerojatnost smrtnog
ishoda je za 43.1% manja ako koriste autosjedalice nego ako koriste
postolja.
Kada je riječ o djeci u dobi od 5 do 8 godina, rizik da će doživjeti
ozbiljne do kritične ozljede je za 67.3% manja ako koriste autosjedalice
nego ako koriste samo pojaseve.
Za malu djecu preporučuju se autosjedalice koje gledaju unazad
Stručnjaci preporučuju da se mala djeca u dobi do dvije godine voze u
autosjedalicama koje gledaju prema nazad. Naime, vrat djece u toj je
dobi još nerazvijen, a glava je relativno gledano velika i teška. U
trenutku sudara, koji je najčešće frontalni, a potom bočni, dolazi do
trzaja glave u smjeru udara.
U sjedalici okrenutoj unatrag prilikom sudara težina djeteta i
njegove glave pada na naslon dječje sjedalice, što se ne događa u
dječjim sjedalicama okrenutim prema naprijed. Sjedalo koje je u položaju
okrenutom prema natrag svojom strukturom apsorbira energiju udarca.
Švedske statistike
pokazuju da dječje autosjedalice okrenute prema naprijed sprječavaju do
75% ozljeda, dok dječje sjedalice okrenute unatrag mogu spriječiti do
95%.
Najsigurnije mjesto je u sredini straga
Statistička studija o najsigurnijem položaju autosjedalice objavljena u časopisu Pediatrics & Child Health
2008. navodi da djeca 0 do 3 godine koja sjede u sredini stražnjeg
sjedala imaju 43% manji rizik od ozljeda u usporedbi s djecom koja sjede
na jednoj od strana.
Analize su također pokazale da sjedenje u autosjedalici na srednjem
sjedištu smanjuje rizik od smrti za djecu u dobi od 1 do 3 godine za
42.9%, u usporedbi s autosjedalicama koje su postavljene na bočna
sjedišta.
Preporuke stručnjaka
Zbog svega navedenog američki stručnjaci preporučuju:
U dobi od 0 do 12 mjeseci – djeca se trebaju voziti u autosjedalicama okrenutim prema nazad
U dobi od 1 do 3 godine – djeca trebaju ostati u
autosjedalicama koje gledaju unazad dok god ne dosegnu maksimalnu visinu
koju je propisao proizvođač takvih autosjedalica
U dobi od 4 do 7 godina – djeca trebaju ostati u autosjedalicama koje gledaju naprijed sve dok ih ne prerastu
U dobi od 8 do 13 godina – djeca trebaju ostati u
booster sjedalicama što duže, sve dok ne dosegnu visinu u kojoj im
pojasevi dobro odgovaraju uz tijelo.
Najčešće greške i problemi
Američka istraživanja pokazuju da je 49% sjedalica krivo postavljeno.
Najčešća pogreška je nedovoljan kut nagiba, manji od 30 stupnjeva, a za
njom slijedi labava instalacija autosjedalice tako da se ona može
pomicati više od tri centimetra u stranu.
Kada je riječ o booster sjedalicama, najčešća greška je krivi položaj pojasa tako da ne prolazi preko ramena.
Svaki 5. roditelj smatra da se djeca ne trebaju uvijek vezati
Prema statistici organizacije Safe Kids Worldwide, 21% roditelja
smatra da je prihvatljivo ostaviti dijete nevezano ako se ne vozi
daleko.
Međutim, oko 60% nesreća u kojima sudjeluju djeca događa se upravo unutar 10 minuta udaljenosti od kuće.
Statistika je također pokazala da 16% roditelja smatra da je
prihvatljivo da se djeca voze nevezana na noćnim putovanjima, kada vole
odspavati ležeći na stražnjim sjedalima.
Međutim, upravo je to razdoblje kada je najveća vjerojatnost da će se djeca ozlijediti ako dođe do nesreće.
Također, mnogi roditelji misle da mala brzina vozila, uobičajena u
gradskom prometu, predstavlja mali rizik u slučaju sudara. No pri brzini
od samo 50 km/h, u slučaju frontalnog sudara, putnik udara o
unutrašnjost vozila snagom kojom bi udario o tlo da je pao s trećeg
kata.
Alkoholizirani i nevezani roditelji rjeđe vezuju djecu
Prema statistici NHTSA, više od polovice (56%) djece nije vezano kada je vozač pod utjecajem alkohola.
Od 1093 djece koja su poginula u prometnim nesrećama u SAD-u 2020.
godine, 229 (21%) poginulo je u nesrećama u kojima je vozač bio pod
utjecajem alkohola.
Također se pokazalo da će u autu koji vozi nevezan vozač u 65%
slučajeva i djeca biti nevezana. Kada je vozač vezan, oko 32% djece nije
vezano.
Index