Rezolucija Evropskog parlamenta koja je najavljena za kraj oktobra, uoči godišnjice od pada nadstrešnice u Novom Sadu i početka protesta protiv aktuelnog režima u Srbiji, čija je brutalnost u pokušajima gušenja pobune postala „poznata“ širom planete, značajan je i još jedan u nizu koraka u smeru promene odnosa EU prema Aleksandru Vučiću, saglasni su sagovornici Danasa.
Osim što nije prvi put da se evropski poslanici izjašnjavaju i osuđuju nasilje koje Vučićev režim sprovodi nad onima koji protestuju protiv njegove vlasti, i Evropska narodna partija, čija je Srpska napredna stranka pridruženi član, ne samo da je pokrenula istragu o opravdanosti tog članstva, već je i podržala inicijativu ostalih EU parlamentaraca da usvoji osuđujući dokument o ponašanju režima u poslednjih godinu dana.
Sagovornici Danasa naglašavaju i da je ova rezolucija najavljena kao ona koja će imati najoštrije tonove do sada, kao i da će uticati na buduće odluke i ocene srpskih vlasti od strane tela u Uniji koja imaju veće nadležnosti, kada je o odnosu EU prema Srbiji reč. Poput Evropske komisije.
Goran Miletić, viši savetnik izvršnog direktora Civil Rights Defenders, ističe za Danas da, iako sama rezolucija neće ništa odjednom promeniti, postoji par novih detalja koji su važni.
– Najbitnije je da rezolucije sada postaju realnost, očekivano je da posle eventualnih novih incidenata bude i novih rezolucija – napominje.
Pored toga, kaže Miletić, značajno je što se sada i Evropska narodna partija pridružila drugim grupacijama, iako se oni trude da ublaže neke termine.
– Međutim, suština je ista i ova rezolucija, kao i druge će postati osnova za postupanje Evropske komisije i nešto što neće moći da se izbriše na duži rok. Dakle, očigledno je da će rezolucija biti još oštrija, ukoliko situacija nastavi da se zaoštrava i moguće je da će i zahtevi i „očekivanja“ u narednim rezolucijama postati mnogo konkretniji. Takođe, ovo je i način da EPP pokaže svoj stav, pored toga što je interno otvorio istragu – kaže sagovornik Danasa.
O značaju činjenice da će se o ovoj rezoluciji raspravljati u Evropskom parlamentu, neposredno uoči godišnjice od pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, odnosno masovnog komemorativnog skupa koji studenti organizuju povodom toga, Miletić kaže da je bilo očekivano da će zeleni i liberali insistirati da ova rezolucija bude usvojena baš sada.
– Očigledno da su pregovori oko nove rezolucije počeli još ranije. Potpuno je pogrešna strategija vlasti da minimizira značaj ovih rezolucija, rasprava u EP i Savetu Evrope i svega što dolazi sa strane međunarodne zajednice. To se nikada u sličnim slučajevima nije pokazalo korisno za zemlje koje su imale slične situacije – zaključuje Goran Miletić.
Naznačimo, Evropski parlament će na redovnom zasedanju u Strazburu, od 20. do 23. oktobra, raspravljati o političkoj i društvenoj krizi u Srbiji i poslanici će usvojiti novu rezoluciju kojom će se, prema najavama, osvrnuti na polarizaciju i pojačanu represiju u Srbiji, godinu dana nakon tragedije u Novom Sadu.
Kako su objavile Savremene politike, rasprava i nova rezolucija su u dnevni red uvrštene na inicijativu poslaničkih grupa Socijalista i demokrata, Obnovimo Evropu (RENEW) i Zelenih (Greens/EFA), a podršku je pružila i Evropska narodna partija (EPP).
Balša Božović, izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije, kaže za Danas da bi nova rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji bila najvažniji politički dokument za građane Srbije u poslednjih deset godina.
– Ona može da bude odgovor Evrope koji građani Srbije dugo čekaju. Siguran sam da Evropa vidi, razume i više ne pristaje na Vučićevu autokratiju koju on pokušava da predstavi kao stabilnost. Pored toga što Srbiju vraća u devedesete, čemu svedočimo poslednjih 11 meseci, Vučićev režim je danas centralni instrument ruskog malignog uticaja na Zapadnom Balkanu. On ne vodi Srbiju ka Evropskoj uniji, već ka diktaturi koja dolazi iz Moskve. Vučić je od Srbije napravio laboratoriju za destabilizaciju regiona i Evrope kao političko, propagandno i bezbednosno uporište Putinove strategije u srcu kontinenta – smatra Balša Božović.
Na unutrašnjem planu, dodaje, režim vodi agresivnu antievropsku i antizapadnu kampanju, gasi medijske slobode, progoni opoziciju, novinare i studente i drži građane u strahu i neizvesnosti.
– Na regionalnom planu, režim aktivno podriva Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, pa i Severnu Makedoniju, šireći destabilizaciju i etnonacionalizam koji služe interesima “ruskog sveta”. Na međunarodnom planu, u Srbiji se tolerišu ruski paramilitarni kampovi u kojima se obučavaju paravojne i ekstremističke grupe koje učestvuju u akcijama destabilizacije Moldavije. Između Vučićevih batinaša koji tuku građane Srbije na utakmici u Rigi do onih koji prosipaju zelenu farbu na sinagogu i bacaju svinjske glave na džamiju u Francuskoj nema nikakve razlike, jer su to jedni te isti ljudi – kaže sagovornik Danasa.
Srbija više nije samo zarobljena država, ona je postala oruđe jednog autokrate u službi strane sile, smatra.
– Već jedanaest meseci građani Srbije mirno protestuju protiv režima koji im je ukrao državu, institucije i budućnost. To su ljudi koji brane čast i dostojanstvo Srbije, dok Vučić brani samo sebe i interese Kremlja. Zato je ova rezolucija trenutak istine za nas: Evropa mora da bira između Vučića i građana Srbije. Jer ovo više nije pitanje samo demokratije u Srbiji, ovo je pitanje života – zaključuje Božović.
Kako su mediji izvestili, Evropska narodna partija imala je određene rezerve u pogledu usvajanja posebne rezolucije insistirajući da se termin „polarizacija“ uključi u sam naziv rezolucije, čime je postignut kompromis među poslaničkim grupama da se ona ipak usvoji.
U ime institucija Evropske unije, na pomenutoj sesiji, poslanicima će se obratiti i predstavnici Evropske komisije, kao i Evropskog saveta, kojim u ovom šestomesečnom periodu predsedava Danska.
Podsetimo, ovo će biti treća rasprava o Srbiji u Evropskom parlamentu od početka godine. Početkom septembra poslanici su razgovarali o talasu represije prema demonstrantima, civilnom društvu i medijima, dok je u februaru održana rasprava o političkoj krizi. Obe rasprave su tada završene bez usvajanja rezolucije