Članovi odbora odlučili su na popis nematerijalne baštine, na kojem
je već oko 600 tradicionalnih zanatskih i ostalih umijeća iz 130 zemalja
uvrstiti “vještinu i znanje potrebno za izradu baguettea”.
“Proslava je ovo francuskoga načina života: baguette je dnevni
ritual, temeljni dio obroka, sinonim za dijeljenje i druženje”, rekla je
čelnica UNESCO-a Audrey Azoulay. “Važno je da takve vještine i
društvene navike nastave postojati i u budućnosti.”
Baguette – mekana, duguljasta štruca kruha hrskave korice simbol je
Francuske i središnji je dio francuske prehrane već najmanje 100 godina,
premda neki vjeruju da postoji i duže.
Po jednoj legendi izduženi oblik kruha osmislili su pekari Napoleona
Bonapartea da bi ga njegovi vojnici lakše nosili sa sobom, dok je po
drugoj baguette zapravo izumio austrijski pekar po imenu August Zang.
I premda se potrošnja ove vrste kruha posljednjih desetljeća
smanjila, Francuska i dalje proizvodi oko 16 milijuna štruca dnevno, što
je gotovo 6 milijardi baguettea godišnje.
Tijesto za ovu vrstu kruha pravi se samo od brašna, vode, soli i
kvasca, ali prije pečenja mora odstajati 15 do 20 sati na temperaturi
između 4 i 6 stepeni Celzija. Pravilo je to Udruge francuskih pekara
koja se bori za zaštitu svog tržišta od industrijskih pekarskih
proizvoda.
Iako su sastojci uvijek isti svaka pekara ima svoj suptilan stil, a u
Francuskoj se svake godine održavaju nacionalna takmičenja za najbolji
baguette u zemlji.
Usvojena 2003. godine, Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne
baštine promiče očuvanje znanja i vještina značajnih za
održanje tradicionalnih obrta.
Nagrađuje se i “kulturna praksa koja se prenosi s generacije na
generaciju, kao što su usmena predaja, izvedbene umjetnosti, društvene
prakse, rituali i svečani događaji ili znanja i prakse koji su
povezani s prirodom i univerzumom”.