„Htjela sam da upoznam javnost sa novim problemom sa kojim se Grad Banja Luka susreće ovih dana, a to je dug Toplane prema IRB-u u iznosu od 8,3 miliona КM, a koji Toplana ne može sama da plati. IRB je pokrenuo prinudnu naplatu, a kao zalog ugovora potpisanog još 2014. godine stavljena je imovina Toplane. Iako Toplana ne radi u punom kapacitetu i grijanje je preuzelo preduzeće „Eko-toplane“, ovo predstavlja veliki problem, jer upravo oni koriste kotlovnice na Starčevici i u Кočićevom vijencu, a koje su napravljene sredstvima iz ovog ugovora sa IRB-om“, rekla je Dijana Ješić, odbornica Narodnog fronta u Skupštini grada Banja Luka.
Ona dodaje da je gradonačelnik ponudio tri rješenja, od kojih je IRB-u najprihvatljivije jedno – da Grad iz budžeta plati ovaj dug. Ješićeva smatra da je najbolji prijedlog gradonačelnika taj da se dug servisira preduzeće „Eko-toplane“ s obzirom na to da oni ostvaruju profit od pomenutih kotlovnica. Smatra da bi to bilo jedino fer rješenje.
Ješićeva podsjeća da je, pored Toplane, „Vodovod“ takođe u velikim problemima, jer je gubitak na dan 30.6.2025. godine iznosio oko 4 miliona КM, od čega je 1,3 milion КM nastao kao greška u knjiženju, a što je utvrdila Glavna služba za reviziju javnog sektora, te se nalazi i u izvještaju Skupštine akcionara.
„Jelena Trivić je u svojim javnim nastupima, na ovo ukazivala još prošle godine kada je pokazala kako je gubitak od 1,3 miliona КM određenim računovodstvenim metodama prikazan kao dobitak od 200 hiljada. Da li zbog ovoga ili viška radnika ili povećanja cijene električne energije ili niske cijene vode ili besplatni priključci koje Grad nikad nije platio Vodovodu, ili svega pomalo, uglavnom je Vodovod od preduzeća sa pozitivnim poslovanjem došao do toga da je gubitaš i da traži pomoć od grada i skupštine“, navela je Ješićeva.
Ona ističe da je danas, ipak, najveći problem u gradu problem između preduzeća „DEP-OT“ i „Čistoća“, koji će nas dovesti do ekološke katastrofe ukoliko se pod hitno ne riješi. Podsjeća da su gotovo svi pravni lijekovi iskorišteni, te da je ostala još revizija na Vrhovnom sudu, ali da time nije zaustavljeno preuzimanje zemljišta „De-pot“-a od strane firme „Čistoća“.
„Nekoliko prijedloga je izneseno kako bi se ovaj problem riješio, ali je svaki odbačen u startu od strane ove gradske administracije. Prijedlog koji djeluje kao najmanje bolan u ovom trenutku je eksproprijacija zemljišta, za šta itekako ima osnove. Grad planira da podigne kredit za most u Docu u iznosu od 15 miliona КM. Ja predlažem da podignemo kredit ali da ga usmjerimo na rješavanje problema deponije, jer bih radije da se „gužvam“ u saobraćaju još nekoliko godina, nego da svi u gradu, a i šire, obole kada izbije ekološka katastrofa“, izjavila je Ješićeva.
„Ono što je zajedničko svim ovim preduzećima jeste da se obrate Gradu i Skupštini za pomoć tek onda kada rješenja gotovo da nema i dovedu nas, odbornike, pred svršen čin. Mi smo preuzeli ulogu i savjetnika i arbitara i tužilaca, ali ne svojom voljom. Lako je biti direktor kada sve ide kako treba, a kad ne ide, onda zavuče ruku u gradski budžet. Zašto bi svi građani plaćali ceh njihovog lošeg poslovanja? Gdje je tu njihova odgovornost? Ako se od odbornika očekuje da riješe sve probleme gradskih preduzeća u koje ih dovede rukovodstvo, onda dajte da raspustimo menadžmente i da Skupština rukovodi svim preduzećima. Dok god se ne procesuiraju odgovorni za gubitke i nesavjesno rukovođenje preduzećima, imaćemo još „vodovoda“ i „de-pota“. Nije kriva ova gradska administracija za dešavanja u prošlosti, ali je kriva ukoliko ne podnese krivične prijave protiv svih odgovornih“, zaključila je Ješićeva.