Jesen je juče i zvanično stigla, tačno u 18 sati i 19 minuta, ali klimatski gledano u tom smo godišnjem dobu već neko vrijeme. Iza nas ostaje ljeto koje, za razliku od prethodnih godina, nije bilo rekordno vruće. Bilo je prodora topline, ali ništa slično onome što smo proživjeli 2023. ili 2024. godine.
Kako dani postaju kraći, sve je više pitanja o tome kakva nas jesen i zima očekuju. Meteorolog Bakir Krajinović iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda za Faktor je rekao da će jesen biti nalik prošlogodišnjoj – topla i sa manje padavina nego što je uobičajeno. Najveća odstupanja u temperaturama očekuju se u novembru, posebno na sjeveru BiH, gdje bi mogle biti i do tri stepena iznad prosjeka.
– Jesen je specifična jer može donijeti veće količine padavina u kratkom razdoblju. Zato uvijek treba računati na iznenađenja – pojašnjava Krajinović, podsjećajući i na ekstremne slučajeve iz prošlosti, poput rekordnih 127 litara kiše koje su pale u Mostaru 26. septembra 2010. godine.
I dok domaći meteorolozi više govore o jeseni, u Evropi se već uveliko analizira kakva će biti zima.
Prema prognozi Evropskog centra za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF), u razdoblju od novembra do januara očekuje se manje snijega od prosjeka u gotovo cijeloj Evropi. Novembar i decembar donose izražen manjak snježnih padavina, dok januar otvara mogućnost da dio kontinenta nakratko dobije obilniji snijeg. Najveće šanse za to imaju Velika Britanija i središnji dijelovi Evrope, dok se za Balkan i Skandinaviju predviđa nešto više padavina, ali i dalje manje nego što je uobičajeno.
Prognoze su povezane i sa globalnim fenomenom “La Niña” u Pacifiku, koji značajno utiče na vremenske prilike širom svijeta. Ako se ovakva predviđanja obistine, pred nama je zima s manje snijega, ali zato sa čestim promjenama vremena koje mogu donijeti i hladna iznenađenja.