Profesori ustavnog prava Davor Trlin i Milan Blagojević ocijenili su da je postupak kojim je bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prenio ovlasti na potpredsjednika entiteta Davora Pranjića neustavan, te da ukaz kojim je proglašen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, objavljen 19. septembra, nema pravnu valjanost.
Trlin smatra da je Dodikov potez nezakonit iako ga se u političkoj javnosti pokušava prikazati kao praktičan ili tehnički.
– On se može karakterisati kao praktičan ili kontroverzan, ali svakako nije u skladu s Ustavom RS-a. Čak i da je Dodik i dalje predsjednik RS-a, ovlasti bi mogao prenijeti samo u slučaju privremene spriječenosti, dok je u ovom slučaju riječ o trajnoj zabrani. Prema tome, prenos ovlaštenja na Pranjića nije pravno utemeljen – rekao je Trlin Feni.
Podsjetio je da je Dodiku mandat prestao nakon što mu je Sud BiH pravosnažnom presudom izrekao mjeru zabrane obavljanja dužnosti zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine i formalno verifikovala.
– Iako je situacija pravno jasna, političke elite u RS-u ponašaju se kao da presuda i odluke Suda BiH i CIK-a ne postoje, te kao da Dodik i dalje obavlja funkciju predsjednika. Međutim, on nije predsjednik i ne može biti najmanje šest godina – naglasio je Trlin.
Dodao je da Dodik ovakvim manevrom pokušava zadržati faktičku kontrolu nad sistemom, iako formalno više nema ustavni legitimitet.
– Djeluje da je Dodik svjestan mogućih posljedica, pa čak i krivične odgovornosti za lažno predstavljanje. U suštini, on nastoji održati političku i koalicionu kontrolu, posebno u okviru saveza SNSD–HDZ, a Pranjićeva uloga u tome djeluje kao mehanizam očuvanja tog aranžmana. Ovo nije puki tehnički prijenos, već potez s dubokim političkim implikacijama – istaknuo je Trlin.
Prema njegovim riječima, pravosuđe u RS-u trebalo bi razmotriti postojanje krivičnog djela lažnog predstavljanja, dok se s aspekta državnog pravnog poretka može govoriti i o krivičnom djelu napada na ustavni poredak.
– Ako tužilaštvo ocijeni da postoje elementi, Dodik bi mogao odgovarati za lažno predstavljanje, a otvara se i pitanje šire krivične odgovornosti. Sve pokazuje da se odluke Suda BiH svjesno derogiraju – poručio je Trlin te dodao da se politički procesi zadržavaju pod kontrolom struktura koje nemaju pravni legitimitet.
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević dodatno je naglasio da je sam ukaz koji je Pranjić potpisao, a kojim je proglašen zakon, suprotan Ustavu RS i Ustavu BiH.
– U ukazu se Pranjić poziva na Odluku broj 01-010-2441/25, ali nije navedeno ko je tu odluku donio, kada je donijeta, niti koja ovlaštenja ona sadrži. Također, u ukazu nema podataka u kom broju Službenog glasnika RS-a je objavljena ta odluka, a zna se da nije objavljena, što je uslov da bi bilo koji opšti pravni akt stupio na snagu. Bez toga, ukaz i sam zakon koji je proglašen ne mogu biti pravno valjani – naveo je Blagojević.
Objasnio je da odluka na koju se Pranjić poziva ima karakter općeg pravnog akta, jer se odnosi na više adresata i proizvodi apstraktne pravne posljedice.
– Upravo zato mora biti objavljena u Službenom glasniku. Budući da nije, jasno je da je i odluka i ukaz neustavan, a zakon koji se na njega oslanja pravno ništavan – pojasnio je Blagojević.
On naglašava da je Dodik već od 12. juna 2025. prestao biti predsjednik RS-a nakon što mu je Sud BiH pravosnažno zabranio obavljanje te funkcije.
– On nije privremeno spriječen, već nije predsjednik. Ustav RS-a predviđa mogućnost prijenosa ovlasti potpredsjednicima samo u slučaju privremene spriječenosti, ali ovdje je riječ o trajnoj zabrani. Dodik stoga ne može nikoga ovlastiti da potpisuje ukaze. Ovim postupkom grubo je prekršen i Ustav RS i Ustav BiH, a posebno imperativni princip vladavine prava iz člana 1. Ustava BiH – rekao je Blagojević.
On smatra da bi ovlašteni subjekti iz člana 6. Ustava BiH morali hitno pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH kako bi osporili i ukaz i zakon.
– U protivnom, ovo nasilje nad Ustavom BiH nastavit će da proizvodi pravne posljedice. Ovako se omogućava Dodiku da i dalje faktički obavlja funkciju predsjednika, iako mu je to pravosnažno zabranjeno – istaknuo je.
Blagojević je upozorio i na krivičnu dimenziju slučaja.
– Prihvatajući da postupa po Dodikovoj odluci, Pranjić je omogućio Dodiku da nastavi obavljati funkciju. To predstavlja krivično djelo kršenja sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti iz člana 342. Krivičnog zakonika RS. Za to djelo javni tužilac dužan je pokrenuti postupak po službenoj dužnosti – naglasio je Blagojević.
Zaključio je da je riječ o ozbiljnom napadu na ustavni poredak i vladavinu prava, te da bi pravosudne institucije, kako na entitetskom, tako i na državnom nivou, morale hitno reagirati. Obojica profesora saglasni su da je riječ o presedanu u kojem se formalno derogiraju odluke suda i izigrava ustavni sistem.