Loe Lagranž, direktorica Francuskog instituta u BiH za BUKU: Integracija BiH u Evropu gradi se zajedno
Francuski institut u Parizu pokrenuo je 2023. godine seriju tematskih diskusija pod nazivom Evropski dijalozi. Paneli će biti organizovani i u Banjaluci 20. septembra od 14.30 časova u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske.
Od svog pokretanja ovaj projekat je putovao gradovima Evrope; panel-diskusije održane su u Pragu, Vilniusu, Varšavi, Amsterdamu, Sofiji, Helsinkiju, Renu, Lajpcigu, Briselu i Bukureštu – a u septembru dolaze u Bosnu i Hercegovinu.
Ovo je ujedno i prvi put da se ovaj projekt održava u zemlji koja nije članica Evropske unije.
Ulaz na diskusije otvoren je za javnost, a gosti su brojni eminentni stručnjaci iz oblasti civilnog društva, nauke, medija i kulture, kako iz EU, tako i iz Bosne i Hercegovine. Među njima izdvajamo Dianu Malaj, urbanisticu, aktivisticu i osnivačicu kolektiva ATA, Gregoara Soria-Metea, istraživača i specijalistu za Zapadni Balkan, Tifani Fukumu, ekspertica UNESKOa, Tihomira Dakića, predstavnik Centra za životnu sredinu, Binasu Goraliju, direktoricu NVO MyRights i mnoge druge.
Centralna tema diskusija je povjerenje kao uslov trajnog mira, a za portal BUKA razovaramo sa direktoricom Francuskog instituta u BiH, gospođa Loe Lagranž.
Zašto je tema “povjerenje kao uslov trajnog mira” odabrana za ovogodišnje Evropske dijaloge? Kako se ona uklapa u širi kontekst evropskih izazova?
Evropske dijaloge smo pripremili u vezi sa civilnim društvom u najširem smislu, iz Bosne i Hercegovine, sa Zapadnog Balkana, ali i Evrope u cjelini. Tokom diskusija, pitanje i izazov izgradnje povjerenja pojavljivali su se više puta. Mir – to je očigledno: Evropski dijalozi su kreirani prije dvije godine kao reakcija na rat u Ukrajini; a ove godine Vi obilježavate 30 godina mira u Bosni i Hercegovini. Na evropskom kontinentu, u Ukrajini i u Bosni i Hercegovini više nego drugdje, ljudi dobro znaju koliko je mir krhak, i koliko rat stvara nepovjerenje.
Ovo je prvi put da se Evropski dijalozi održavaju u zemlji koja nije članica EU. Što to znači za Francuski institut i za Bosnu i Hercegovinu?
Uključivanje zemalja kandidata i njihovih građana u Evropske dijaloge je logično za ovaj ciklus debata, jer su oni platforma za razgovor o našoj zajedničkoj budućnosti na evropskom kontinentu. Zbog toga nema smisla ograničiti se samo na zemlje članice EU. Uostalom, i prethodni Evropski dijalozi su imali govornike sa Zapadnog Balkana. Na ovaj način potvrđujemo naše iskreno uvjerenje u evropsku sudbinu Bosne i Hercegovine. Dijalozi su u BiH organizovani u saradnji sa lokalnim akterima, jer vjerujemo da se integracija BiH u Evropu gradi zajedno.
Kako Francuski institut u BiH doprinosi jačanju međusobnog povjerenja između različitih zajednica u zemlji?
Francuski institut u BiH, nadam se, jeste jedno od mjesta gdje su svi uvijek dobrodošli, bez obzira na porijeklo, jezik ili obrazovanje, bez diskriminacije – čak i oni koji ne govore francuski jezik. Francuski institut u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru otvoren je za sve koji dijele evropske vrijednosti i principe poput borbe protiv diskriminacije, slobode izražavanja, ravnopravnosti žena i muškaraca i drugih vrijednosti. Vjerujem da doprinosimo jačanju međusobnog povjerenja, gotovo uvijek u saradnji sa lokalnim partnerima, koje biramo jer i oni dijele iste vrijednosti, bez obzira na porijeklo.
Koji su konkretni ciljevi koje Francuski institut želi postići kroz organizaciju Evropskih dijaloga u Bosni i Hercegovini?
Prvi panel Evropskih dijaloga bio je posvećen međusobnom povjerenju i svi govornici su se složili da je za izgradnju povjerenja potrebna platforma na kojoj se građani, posebno mladi, mogu okupljati. Evropski dijalozi u BiH fokusirani su upravo na mlade i civilno društvo – većina govornika su mladi ljudi i/ili predstavnici civilnog društva iz BiH, regiona i ostatka Evrope. Cilj je jasan: nudimo platformu, prostor i trenutak za otvorene diskusije o važnim temama. To je prilika da se međusobno bolje upoznamo i povežemo naše zajednice.
Kako Francuska vidi ulogu Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija, posebno u kontekstu povjerenja među narodima? Koji su planovi Francuskog instituta za buduće projekte u BiH koji će dodatno promovisati dijalog i razumijevanje među različitim zajednicama?
Francuski institut ima za cilj da promoviše francuski jezik i kulturu. Naša osnovna i redovna aktivnost su kursevi francuskog jezika, koje nudimo u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i online. Time već pružamo prostor gdje se susreću i razgovaraju ljudi različitih sredina. Ove godine Francuski institut je po prvi put organizovao Izbor za Goncourtovu nagradu za Bosnu i Hercegovinu. Nekoliko mjeseci studenti odsjeka za francuski u Sarajevu i Banjoj Luci, njihovi profesori i tim Instituta čitali su i raspravljali na francuskom jeziku o četiri knjige finaliste francuske Nagrade Goncourt. Na kraju je žiri, sačinjen od studenata, održao javnu raspravu na kojoj je bio prisutan i predsjednik Akademije Goncourt, Philippe Claudel, te izabrao pobjednika – knjigu Jacaranda Gaël-a Faye-a. Također, uz podršku UNESCO-a, već nekoliko mjeseci razvijamo projekat Digitalni putujući muzej za Balkan, čiji je cilj da promoviše razumijevanje među građanima BiH, Zapadnog Balkana i cijele Evrope, kroz kulturu. Radi se o digitalnoj platformi koja okuplja hiljade kulturnih resursa, kojima omogućavamo pristup putem radionica za mlade u BiH i Srbiji – za početak – a u saradnji sa lokalnim partnerima na nju dodajemo i lokalne kulturne sadržaje.