Međutim, nova istraživanja i recentni pregledi studija pokazuju da on nije čarobna formula kakvim ga mnogi prikazuju, iako može biti koristan ako se koristi pametno, pravodobno i prilagođeno osobi.
Djeluje slično kao kalorijska restrikcija
Ključno novo otkriće jest da kada se prekidni post usporedi s dijetama koje imaju isti unos kalorija, ali bez vremenskog ograničenja jela, često nema razlike u mršavljenju, zdravlju srca, šećera u krvi i lipidima.
Istraživanja istovremeno ukazuju na moguće negativne učinke kod starijih osoba, ljudi s dijabetesom tipa 2, te rizike gubitka mišićne mase.
Što je povremeni post i zašto je popularan?
Prekidni ili povremeni post (eng. intermittent fasting, IF) je način prehrane u kojem se izmjenjuju razdoblja u kojima se ne jede ništa, ili se unosi vrlo malo kalorija, s razdobljima kada se jede normalno.
Postoji više verzija te dijete:
- ograničeno vrijeme za jedenje u toku dana, npr. jede se u osmosatnom prozoru, a posti 16 sati tijekom noći i jutra
- izmjenjivanje dana posta i dana normalnog unosa hrane
- varijante kao što je 5:2 u kojoj se pet dana jede normalno, a dva dana se unosi znatno manje kalorija.
Ovaj pristup postao je popularan zbog toga što se u pokusima na miševima i na ljudima pokazalo da može pomoći u mršavljenju, poboljšanju zdravlja srca, smanjenju inzulinske rezistencije, uspostavljanju bolje kontrole glukoze u krvi, sniženju krvnog tlaka, ostvarenju boljih razina masnoća u krvi te eventualno produženju životnog vijeka.
Mršavljenje bez smanjenja unosa kalorija
Ovakvi povoljni rezultati tumačili su se na dva načina.
Jedna od glavnih hipoteza bila je da prekidni post ne djeluje samo zato što ljudi koji ga prakticiraju unose manje kalorija, nego i zato što prisiljava tijelo da nakon duljih razdoblja bez hrane potroši zalihe glikogena u jetri i prijeđe na sagorijevanje masti. Taj metabolički prijelaz, poznat kao “metaboličko prebacivanje”, trebao bi potaknuti ketogenezu i korištenje masnih kiselina iz zaliha u tijelu kao glavnog goriva, što je trebalo donijeti dodatne koristi za zdravlje i dugovječnost, neovisno o samoj kalorijskoj restrikciji. U prilog tome nerijetko se spominjala evolucijska prilagodba ljudi na činjenicu da nam hrana u prošlosti nije uvijek bila dostupna.
Drugo tumačenje bilo je da je mnogim ljudima lakše smanjiti unos kalorija na takav način da smanje prozor u danu kada jedu, nego da stalno računaju koliko jedu.
Ključ je ipak u smanjenju kalorija
Budući da je taj režim prehrane bio relativno nov, nije bilo dovoljno studija koje bi istražile njegovo stvarno djelovanje. No, posljednjih godina sve više novih randomiziranih kontroliranih studija, meta-analiza provedenih studija i dugoročnih opažanja pokazuje da je ta dijeta uglavnom samo još jedan od načina da se postigne smanjenje unosa kalorija.
Primjerice, jedna studija objavljena u British Medical Journalu (BMJ) 2025. usporedila je različite režime prekidnog posta s kontinuiranom kalorijskom restrikcijom i pokazala da za mnoge ishode ne postoje značajne razlike.
Jedna meta-analiza više istraživanja objavljena 2022. u časopisu Frontiers in Nutrition pokazala je da su razlike male u odnosu na kontinuiranu kalorijsku restrikciju.
Jedna randomizirana kontrolirana studija provedena 2021. usporedila je prekidni post s dijetom koja ima isti kalorijski unos i ustanovila da nema prednosti u mršavljenju, niti u raznim krvnim markerima te da osobe koje su jele tijekom čitavoga dana (uz istu količinu kalorija) nisu bile lošije u smanjenju abdominalnog masnog tkiva; štoviše u nekim su slučajevima čak bile bolje.
Meta-analiza objavljena u časopisu BMJ 2024. utvrdila je da prekidni post ima vrlo sličan učinak kao kontinuirana kontrola unosa kalorija kad je riječ o gubitku težine i smanjenju masnog tkiva, te da nema dokaza za jasne prednosti u svim mjerenjima zdravlja srca, metabolizma i lipida.
Još jedan sustavni pregled studija, objavljen 2023. u časopisu Nature European Journal of Clinical Nutrition istražio je kako djeluje prekidni post u kombinaciji s kalorijskom restrikcijom. Pokazalo se da je rezultirao smanjenjem težine, masnog tkiva i opsega struka. No kada su se nalazi usporedili s rezultatima samog ograničenja unosa kalorija, nije bilo značajne statističke razlike.
Koje su implikacije i što to znači konkretno?
Na temelju tih studija može se zaključiti da prekidni post može biti koristan, ali i da nije “bolji” u svakoj situaciji, odnosno da koristi uglavnom dolaze od toga što ljudi konzumiraju manje kalorija, a ne zbog samog posta i njegovog trajanja.
Ovakvi rezultati studija ukazuju da za one koji žele smršaviti ili poboljšati zdravlje, postoje dvije opcije: da smanje kalorije ili da isprobaju prekidni post ako im to odgovara, no da od njega ne treba očekivati čuda.
Drugim riječima, ako prekidnim postom ne uspijemo smanjiti unos kalorija, rezultati će izostati.
Moguće štetne posljedice prekidnog posta
Posebno je važno imati na umu da su studije pokazale da prekidni post može imati negativne učinke kod osoba starijih od 50 godina, kod onih s dijabetesom tipa 2, kod osoba koje uzimaju lijekove, osoba sa srčanim bolestima ili s hormonskim poremećajima. Riječ je prije svega o gubitku mišićne mase, nepovoljnim učincima na razine šećera u krvi (hipoglikemija ili hiperglikemija) i mogućem stresu za kardiovaskularni sustav.
Gubitak mišićne mase (mišićne stanice ostaju bez masti) događa se ako je unos proteina preslab tijekom vremena kada se može jesti.
Također, treba imati na umu da dugoročne posljedice prekidnog posta, posebno onih planova u kojima se jede u vrlo uskom vremenskom prozoru (npr. 8 sati ili manje), nisu dovoljno dobro proučene. Postoji zabrinutost da bi učinci na zdravlje srca mogli biti negativni ako se takvi obrasci primjenjuju bez nadzora. U novijim analizama spominju se negativni ishodi kod ljudi s kardiovaskularnim bolestima nakon dugotrajnog prakticiranja vremenski ograničenog jedenja.
Za koga je koristan, a tko treba biti oprezan?
Prekidni post najpogodniji je za zdrave odrasle osobe srednje do mlađe dobi, koje nemaju ozbiljnih kroničnih bolesti i koje mogu kontrolirati što jedu i kada.
Ako želimo maksimalno iskoristiti prednosti tog režima bez štete, potrebno je obratiti pažnju na unos proteina, raspored obroka, provoditi odgovarajuće odmjeravanje kalorija te voditi računa o održavanju mišićne mase.
Za osobe s dijabetesom tipa 2, osobe starije životne dobi, osobe koje uzimaju lijekove, one s bolestima srca, one koje su sklone poremećajima prehrane ili imaju rak, preporučuje se konzultacija s liječnikom prije bilo kakvog režima posta.