Požari koji bjesne širom Kanade i zapadnih Sjedinjenih Američkih Država izbacuju dim nad koji udišu milioni Amerikanaca. Pepeljasta izmaglica postaje redovno iskustvo, sa zdravstvenim posljedicama daleko većim nego što su naučnici ranije procjenjivali.
“Iako su požari dugo bili dio života na zapadu SAD, topliji i suvlji uslovi podstiču veće požare koji se javljaju češće i sve duže traju. Dim iz ovih požara širi se dalje i zadržava duže nego u prošlosti”, navodi se u saopštenju Fakulteta za održivost Dor Univerziteta Stanford.
U studiji objavljenoj 18. septembra u žurnalu Nature, istraživači sa Univerziteta Stanford procjenjuju da bi nastavak globalnog zagrijevanja mogao dovesti do oko 30.000 dodatnih smrtnih slučajeva svake godine širom zemlje do 2050. godine, jer sve gora aktivnost požara izazvana klimatskim promjenama generiše više zagađenja dimom širom Sjeverne Amerike.
“Postoji široko razumjevanje da se aktivnost požara i izloženost dimu od požara brzo mijenjaju. Ovo je, nažalost, životno iskustvo za ljude na Zapadnoj obali tokom posljednje decenije i za ljude na Istočnoj obali u posljednjih nekoliko godina. Naš rad daje neke brojeve o tome šta ta promjena u izloženosti znači za zdravstvene ishode, kako sada, tako i u budućnosti, kako se klima zagrijeva”, rekao je Maršal Burk, profesor ekoloških društvenih nauka i vodeći autor studije.
Istraživači su otkrili da nijedna zajednica u SAD nije sigurna od izloženosti dimu. Kada se monetizuje, smrtni slučajevi povezani sa dimom od požara mogli bi dostići 608 milijardi dolara godišnjih šteta do 2050. godine prema scenariju emisija “poslovanja kao i obično” gdje globalne temperature rastu oko 2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa. Ta procjenjena šteta prevazilazi trenutne procjene ekonomskih troškova svih ostalih šteta izazvanih klimatskim promenama u SAD zajedno, uključujući smrtne slučajeve povezane sa temperaturom, poljoprivredne gubitke i štete od oluja.
“Ono što vidimo, i ovo je u skladu sa onim što drugi nalaze, je porast dima od požara širom zemlje. Postoje veća povećanja na Zapadnoj obali, ali postoji i prekogranični transport dima od požara širom zemlje, uključujući masovne nedavne događaje dima na istoku i srednjem zapadu SAD od kanadskih požara”, rekao je Minghao Ću, koautor studije i docent na Univerzitetu Stoni Bruk.
Smrtni slučajevi od dima od požara nastaju udisanjem složene mješavine hemikalija. Požari mogu izložiti veliki broj ljudi ovim toksičnim zagađivačima danima ili nedjeljama, doprinoseći smrtnim slučajevima do tri godine nakon početne izloženosti, prema novoj studiji.
U zagađenju dimom od požara, istraživači se često fokusiraju na fine čestice, poznate kao PM2.5, koje prodiru u pluća i ulaze u krvotok. Dok su zdravstveni efekti PM2.5 iz drugih izvora dobro proučeni, manje se zna o specifičnim opasnostima PM2.5 iz dima od požara. Neka nedavna istraživanja pokazuju da dim od požara može sadržati niz toksičnih hemikalija štetnih za ljudsko zdravlje.
Ći, Burk i kolege su koristili podatke o smrtnim slučajevima u SAD da procjene ove dodatne rizike od dima.
Istraživači su kombinovali podatke na nivou okruga o svim zabilježenim smrtnim slučajevima u SAD od 2006. do 2019. sa mjerenjima emisija dima na nivou tla, varijacijama vjetra i kretanjem čestica u vazduhu, koristeći mašinsko učenje da predvide kako promjene emisija od požara u jednoj oblasti utiču na koncentracije dima u drugoj. Povezali su promjene u koncentracijama dima sa varijacijama u istorijskoj smrtnosti i koristili globalne klimatske modele da projektuju buduću aktivnost požara, nivoe dima i zdravstvene posljedice pod različitim scenarijima zagrijavanja do 2050. godine.
Rezultati pokazuju da bi višak smrtnih slučajeva od izloženosti dimu PM2.5 prema scenariju emisija “poslovanja kao i obično” mogao porasti za više od 70% na 70.000 godišnje sa otprilike 40.000 godišnjih smrtnih slučajeva pripisanih dimu od 2011. do 2020. godine. Najveća projektovana povećanja godišnjih smrtnih slučajeva od izloženosti dimu javljaju se u Kaliforniji (5.060 dodatnih smrtnih slučajeva), Njujorku (1.810), Vašingtonu (1.730), Teksasu (1.700) i Pensilvaniji (1.600).
Kvantifikovanjem ekonomske štete od smrtnih slučajeva povezanih sa dimom, nalazi otkrivaju skriveni porez na porodice i preduzeća. Istraživači su otkrili da čak i ako svijet brzo smanji emisije dovoljno da stabilizuje globalne temperature ispod 2 stepena do kraja veka, smrtni slučajevi od izloženosti dimu izazvanog klimatskim promjenama samo u SAD bi vjerovatno i dalje premašivali 60.000 godišnje do 2050. godine.
“Ako pogledate vodeće alate za procjenu uticaja klime koji se koriste za informisanje politike, nijedan od njih ne uključuje kako promjene u klimi mogu uticati na dim od požara i povezanu ljudsku smrtnost. Naša studija pokazuje da klimatskim modelima nedostaje ogroman deo klimatskih uticaja u SAD – to je kao da izostavite glavnog lika iz filma”, rekao je Ću prenosi Telegraf.