Bosna i Hercegovina ostaje bez ljudi koji zaista rade. Privatni sektor se urušava, dok javni sektor Raste i guta resurse.
Najbolje se to vidi iz staistike entitetskih zavoda. Prema njima Federacija BiH je u osam mjeseci izgubila 10.000 radnika, najviše u obrazovanju, tekstilnoj industriji, rudarstvu, poljoprivredi i trgovini na veliko, dok je u Republici Srpskoj u posljednje dvije godine privatni sektor izgubio više od 2.000 radnih mjesta, a javni sektor porastao za oko 500 radnika, što potvrđuje da rast zaposlenosti u Srpskoj dolazi gotovo isključivo iz državne administracije i javnih službi.
Krajem augusta 2025. u FBiH je registrovano 541.921 zaposlenih – gotovo 10.000 manje nego na kraju prošle godine. Ekonomski stručnjak Admir Čavalić upozorava da dio radnika vjerovatno radi u sivoj ekonomiji, ali to ne mijenja činjenicu da formalna zaposlenost rapidno pada. „Pojavljuju se neka objašnjenja da naši ljudi odlaze vani, pa zato pada broj zaposlenih. U zadnje četiri godine radnici odlaze, ali broj zaposlenih raste. U 2025. godini radnici odlaze, ali broj zaposlenih pada“, kaže Čavalić.
U RS situacija je drugačije upakovana, ali ništa manje alarmantna. Prema Zavodu za statistiku RS, u martu 2025. bilo je 289.328 zaposlenih – 427 manje nego u martu prošle godine.
Nadalje broj zaposlenih u Republici Srpskoj opada u svim sektorima osim u javnom, koji je na kraju septembra prošle godine imao 504 radnika više nego godinu dana ranije, a privrednici i ekonomisti kažu da su tome doprinijeli održani lokalni izbori.
Prema Zavodu za statistiku RS, krajem septembra 2023. Srpska je imala 290.745 zaposlenih, od čega 83.740 u javnom sektoru, 177.325 u privatnom, 29.360 u mješovitom i 320 u zadružnom sektoru.
Nakon godinu dana ukupno je zaposlenih manje za 1.056, što se odnosi na sve sektore osim javnog. Javna administracija je brojala 84.244 radnika, privatni sektor 176.272 radnika, mješoviti 28.878, a zadružni 295.
Ukupno gledano, broj zaposlenih u RS u posljednje dvije godine povećan isključivo u javnom sektoru.
Najveći gubitak privatnog sektora zabilježen je u prerađivačkoj industriji, sektoru koji proizvodi novu vrijednost i izvozi proizvode. Predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić ističe da je prerađivačka industrija ostala bez 3.000 radnih mjesta i upozorava da vlasti već dugo ignorišu faktore koji dovode do ovakvog stanja.
Sektor trgovine i usluga bilježi stagnaciju ili blagi pad, dok rast u javnom sektoru često uključuje zapošljavanje administrativnog osoblja i državnih službenika koji ne stvaraju dodatnu vrijednost. Ovakva struktura zaposlenosti dodatno otežava i onako teško ekonomsko stanje.