Bivši kandidat za potpredsjednika Republike Srpske na Opštim izborima 2022. godine, Ivan Begić, podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, saznaje BUKA.
Begić osporava dio odluke CIK-a od 28. avgusta ove godine, u kojem se navodi da kandidat za predsjednika RS može biti isključivo pripadnik srpskog naroda. Prema njegovim riječima, takva odredba predstavlja očiglednu diskriminaciju, jer isključuje sve ostale građane Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju tom konstitutivnom narodu.
On u zahtjevu podsjeća da je slična praksa postojala i 2007. godine, ali naglašava da ranije odluke ne mogu biti pravni osnov za ponavljanje diskriminatornih postupaka.
„Pravo se mora zasnivati na Ustavu i međunarodnim standardima jednakosti, a ne na obrascima koji krše ljudska prava“, navodi Begić u obrazloženju
Kao pravni osnov osporavanja, Begić se pozvao na član II/4 Ustava BiH, kojim se zabranjuje diskriminacija, zatim na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i praksu Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić i Pilav. Prema njegovom obrazloženju, etničko ograničavanje pasivnog biračkog prava (prava da budete birani) direktno je kršenje ustavnih i međunarodnih normi.
Begić od Ustavnog suda BiH traži da utvrdi neustavnost sporne odluke, naloži CIK-u njenu izmjenu i omogući kandidaturu svim građanima BiH pod jednakim uslovima, bez obzira na etničku pripadnost. Takođe je zatražio određivanje privremene mjere kojom bi osporeni dio odluke bio stavljen van snage do konačne odluke Suda.
Zahtjev je dostavljen i na znanje Centralnoj izbornoj komisiji BiH, Uredu visokog predstavnika (OHR) i Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Podsjetimo, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela je odluku da prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske budu održani 23. novembra ove godine.
CIK ovu nije donio jednoglasno, za odluku je glasalo pet članova komisije dok su dva i to Irena Hadžiabdić i Željko Bakalar glasali protiv.
Naime, rasprava se povela oko načina raspisivanja izbora u kontekstu nacionalne pripadnosti Predsjednika RS, te da li treba omogućiti i predstavnicima drugih konstitutivnih naroda da se kandiduju.
„Prema mom mišljenju odluka CIK-a je ispravna. Mandat predsjednika Republike Srpske prestao je onog trenutka kada je sudska odluka kojom mu je izrečena mjera zabrane obavljanja funkcije postala pravosnažna. To što je Centralna izborna komisija naknadno donijela tehničku odluku o prestanku mandata, predstavlja samo formalnost, jer u Izbornom zakonu jasno stoji da onome ko je osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci mandat automatski prestaje. Postavlja se i hipotetičko pitanje – šta bi se desilo kada bi se dozvolilo da se za predsjednika kandidiraju i pripadnici drugih naroda? Tada bismo imali situaciju s dva potpredsjednika, jednim iz reda bošnjačkog i jednim iz reda hrvatskog naroda, dok bi eventualno i predsjednik mogao doći iz tih naroda. To bi dovelo do konflikta u samoj strukturi vlasti. Upravo zato smatram da je ispravno rješenje da predsjednik Republike Srpske bude iz reda srpskog naroda, dok su mjesta potpredsjednika već rezervisana za predstavnike bošnjačkog i hrvatskog naroda. CIK je tu odluku donio većinom glasova i ona se mora poštovati“, naglasio je Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom, gostujući u Dnevniku 3 Federalne televizije.
Ovu temu za podcast BUKE komentarisao je Milan Blagojević, pravni stručnjak.
“Treba reći i to da Republika Srpska već ima dva potpredsjednika – jednog iz reda bošnjačkog, a drugog iz reda hrvatskog naroda. Pošto njihov mandat još traje, oni i dalje ostaju potpredsjednici. Logično je, prema pravnim i ustavnim odredbama, da kandidat izabran na prijevremenim izborima bude iz reda srpskog naroda – istakao je pravni stručnjak. Naime, Ustav Republike Srpske propisuje da entitet ima predsjednika Republike i dva potpredsjednika – jednog iz reda srpskog, drugog iz reda hrvatskog i trećeg iz reda bošnjačkog naroda. Ta tri funkcionera moraju biti iz reda konstitutivnih naroda. Dakle, ako su potpredsjednici već iz bošnjačkog i hrvatskog naroda, predsjednik Republike Srpske mora biti srpske nacionalnosti ” naglasio je Blagojević.
Potpredsjednike ne možemo razrješavati jer im mandat nije prestao, dodao je. Mandat im može prestati samo u skladu sa Ustavom i Zakonom – ako podnesu ostavku, ako im se izrekne pravosnažna presuda na zatvorsku kaznu od šest mjeseci ili više, ili u slučaju smrti. U ovom trenutku to je potpuno bespredmetno. Zbog raspisivanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike ne možemo nasilno okončavati mandate potpredsjednika – zaključio je Milan Blagojević u podcastu BUKE.