Klimatske promjene već su nam pokazale da je koncept godišnjih doba kakve smo dosad poznavali – osim astronomski – prilično promijenjen. Zime bez snijega, vruća proljeća i ljetne oluje postale su uobičajene. Možda je vrijeme za novu podjelu?
Godišnja doba se konvencionalno odnose na godišnje promjene temperatura i nagib Zemlje u odnosu na njenu osu. Kako je poznato, polovi nisu savršeno poravnati s orbitom oko Sunca, pa je os nagnuta za 23,5 stepeni. To znači da neki dijelovi Zemlje, zavisno o dijelu godine, budu manje ili više udaljeni od Sunca i primaju manje ili više njegove topline.
To je posebno primjetno u područjima umjerene i polarne klime, za razliku od ekvatorijalnog dijela naše planete.
Nova studija, čiji su autori dvoje geografa sa Univerziteta York i Londonske škole ekonomije, objavljena u publikaciji Progress of Environmental Geography, ne dovodi u pitanje ove kriterije. Zemlja je i dalje ‘nagnuta’ i varijacije u temperaturama i dužini dana u različitim dijelovima svijeta i različitim dijelovima godine i dalje će postojati.
Njihov prijedlog je više konceptualni i nudi četiri kategorije:
Novonastala sezona – potpuno nova sezonska klimatska pravilnost koja u nekoj regiji dosad nije postojala
Izumrla sezona – sezona u kojoj su tradicionalne vremenske prilike nestale ili su postale neprepoznatljive
Aritmična sezona – promjene u očekivanoj pojavi i trajanju sezonskih ciklusa
Sezona sa sinkopama – nepravilna ‘iskakanja’ ili intenzitet vremenskih prilika
Nešto od toga već se proučavalo i studija citira druge radove koji pokazuju da su ljeta postala toplija i duža, zime kraće i toplije, a proljeće stiže sve ranije. U nekim ekstremnim situacijama to se najviše vidi: sezone uragana na Atlantiku i Pacifiku produžene su, dok se u nekim krajevima šumski požari pojavljuju praktično cijelu godinu, a zagađenje dimom je – na primjer u jugoistočnoj Aziji – sada redovno.
Sve ovo možda neće svima jednako ‘sjesti’, ali ideja zapravo nije toliko radikalna koliko se čini. Jasno da ovime nećemo ‘ukinuti’ proljeće ili ljeto, niti ponovo pisati kalendar. Autori studije samo promišljaju već prisutnu stvarnost na društvenoj razini. Kako se klimatske promjene nastavljaju ‘igrati’ Zemljinim ritmom, fleksibilniji pogled na godišnja doba može nam pomoći da održimo korak sa svijetom u kojem više ne vrijede stara, uvijek ista pravila.