Bosna i Hercegovina je u prvih sedam mjeseci ove godine izdvojila više od 381 milion KM za uvoz mesa, čime je nastavljen negativan trend u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, samo u sektoru mesa zabilježen je trgovinski deficit od 245,3 miliona KM, što ga svrstava u najvećeg generatora minusa u okviru agroprehrambene industrije.
Ukupan deficit agro i prehrambenog sektora iznosi oko dvije milijarde KM, što čini 32 posto ukupnog vanjskotrgovinskog deficita države. Istovremeno, izvoz mesa pokriva tek 12 posto uvoza, što jasno pokazuje neravnotežu u razmjeni.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je uvoz mesa posljednjih godina kontinuirano rastao, uz blagi pad u količini ove godine u poređenju s prošlom. Ipak, uprkos smanjenim količinama, troškovi su i dalje visoki jer rast cijena održava trend rasta vrijednosti uvoza. Izvoz u istom periodu iznosio je tek 30,6 miliona KM.
Najveći trošak odnosi se na goveđe meso – svježe, rashlađeno ili smrznuto – za koje je izdvojeno više od 200 miliona KM. Uvoz svinjskog mesa koštao je 67,2 miliona KM, dok je za meso peradi i proizvode od peradi plaćeno 34,7 miliona KM. Najznačajniji izvoznici mesa u BiH su Nizozemska, Italija, Poljska, Belgija i Srbija.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da ovakva struktura uvoza dodatno opterećuje bilans plaćanja i ističu da je nužno osnažiti domaću proizvodnju i podržati lokalne farmere. Iako BiH posjeduje potencijal za razvoj stočarstva, proizvođači se suočavaju s nekonkurentnim uslovima i niskim otkupnim cijenama.
Kao rezultat, sve veći broj farmi prestaje s radom, dok potrošači izražavaju zabrinutost zbog zdravstvenih rizika. Posebno se navodi uvoz smrznutog mesa iz udaljenih zemalja koje se naknadno „osvježava“ aditivima, što dodatno narušava povjerenje javnosti.