Kako je saopšteno iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), na Bjelašnici je izmjereno 17, Sokocu 27, Ivan Sedlu 28, a u Srebrenici 29 stepeni Celzijusovih.
“U Bihaću, Bugojnu i Livnu je izmjereno 31, a u Banjaluci, Bijeljini, Drvaru, Jajcu, Sanskom Mostu, Tuzli i Zenici 32 stepena Celzijusova. U Prijedoru i Sarajevu je izmjereno 33 stepena Celzijusa”, rečeno je iz FHMZ.
I za sutra je najavljeno pretežno sunčano vrijeme.
“Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18°C, na jugu zemlje od 22 do 27°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 31 i 36°C, na jugu zemlje do 40°C”, saopšteno je iz FHMZ.
U srijedu 13. avgusta u BiH će, najavljuju, će takođe biti pretežno sunčano vrijeme.
“Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 18°C, na jugu zemlje od 23 do 28°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 32 i 37°C, na jugu zemlje do 40°C”, navode.
U četvrtak se očekuje da će najniža jutarnja temperatura vazduha biti većinom između 15 i 20°C, a na jugu zemlje od 23 do 28°C. Najviša dnevna temperatura vazduha biće uglavnom između 32 i 39°C.
“U petak 15. avgusta će u Bosni i Hercegovini biti sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U poslijepodnevnim satima uz lokalni razvoj oblačnosti moguć je poneki pljusak na području Hercegovine, zapadnim, jugozapadnim i centralnim područjima Bosne”, kažu iz FHMZ.
Dodaju da će najniža jutarnja temperatura biti između 15 i 20°C, a na jugu zemlje od 22 do 26°C, dok će najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između 32 i 38°C.
“I naredne sedmice, od 18. avgusta nastavlja se pretežno sunčano vrijeme, ali ne i posve stabilno. Lokalno su mogući kraći pljuskovi tokom dana. Tokom dana biće nešto svježije, ali i dalje nadprosječno toplo. Jutarnje temperature variraće između 15°C i 19°C u Bosni do 24°C na jugu Hercegovine. Maksimalne temperature između 28°C i 34°C u Bosni do 36°C u Hercegovini”, zaključuju.
Početak sedmice donosi paklene vrućine zapadnoj Evropi
Dugotrajan toplinski val će u idućim danima zahvatiti veći dio Europe, a temperature bi lokalno mogle obarati povijesne rekorde za kolovoz. Zbog jačanja takozvane toplinske kupole, u sljedećih desetak dana snažan greben gurnut će temperature preko 40 Celzijevih stupnjeva diljem Europe, piše Severe Weather Europe.
Nakon privremene ljetne pauze od velikih vrućina, popodnevne temperature ponovno će se penjati do 40°C u Francuskoj, središnjem Balkanu i Italiji. Ekstremna vrućina dodatno će pogoršati postojeće suše na Pirenejskom poluotoku te u središnjoj, južnoj i dijelovima zapadne Europe, gdje su nedavno bjesnili razorni požari.
Već krajem ovog vikenda toplinska kupola će postupno jačati i širiti se s jugozapada prema zapadnoj i središnjoj Europi, piše SWE. Njezina jezgra bit će centrirana iznad Francuske, no utjecaj će se protezati sve do Irske, Ujedinjenog Kraljevstva, ali i sjevernog Balkana. Prva polovica tjedna donijet će najviše temperature upravo Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, zemljama Beneluksa, Njemačkoj i alpskoj regiji. Temperature će u tih pet dana biti oko 10°C iznad normale.
U Francuskoj se očekuju temperaturne anomalije koje će dosezati i do 15°C iznad prosjeka za sredinu kolovoza. U Francuskoj se od nedjelje do srijede očekuju temperature od 40 do 44°C, dok će se vrućine do 40°C proširiti na Benelux i zapadnu Njemačku. Španjolska i Portugal nastavit će se pržiti na temperaturama od 41 do 44°C.
Nakon sredine tjedna centar toplinske kupole će se proširiti i pomaknuti dalje na sjever i istok. Formirat će se stabilan sustav koji meteorolozi opisuju kao školski primjer za ekstremnu, potencijalno povijesnu vrućinu. To će omogućiti daljnji porast temperatura u ovom dijelu Europe, dok će se u središnjim dijelovima nastaviti već započeti toplinski val.
U razdoblju od srijede do nedjelje vruća zračna masa nalazit će se iznad Francuske, Njemačke, srednje Europe, Poljske, baltičke regije, pa čak i južne Skandinavije. Temperature će biti 8 do 10°C iznad prosjeka, a u nekim danima i više.
Vrućina stiže i na Balkan
I središnja Europa, Italija te zemlje Balkana osjetile su prve ekstremne uvjete već tijekom vikenda, piše SWE. U sjevernoj Italiji temperature bi idućih dana mogle doseći 42°C. Na središnjem i južnom Balkanu, posebno u Hrvatskoj, Bosni, Mađarskoj i Srbiji, najviše temperature penjat će se do 40 Celzijevih stupnjeva. Očekuje se da će se ovakvi uvjeti nastaviti i cijeli sljedeći tjedan.
Što je toplinska kupola?
Toplinska kupola je meteorološki fenomen u kojem se velika masa vrućeg zraka zarobljava iznad određenog područja, što uzrokuje ekstremne temperature. Uobičajeno topli zrak, budući da je rjeđi od hladnog, ima tendenciju da se diže u vis. Međutim, snažan sustav visokog tlaka može spriječiti to dizanje i širenje i prisiliti topli zrak da ostane zarobljen blizu površine u određenom području.
Sustavi visokog tlaka u tom smislu djeluju poput poklopca ili kupole nad određenim područjem. Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor sa zagrebačkog PMF-a, tumači da “pojačana supsidencija u jakom anticiklonalnom polju zraka ne dozvoljava duboku mokru konvekciju i isparavanje, već svojim jakim ‘poklopcem’ čini obrnuto – koči miješanje zraka i provjetravanje”.
“To se najčešće događa kad je mlazna struja, polarna ili suptropska, preslaba, a to slabljenje je nešto što se zbiva u ovim aktualnim klimatskim promjenama”, rekao je lani za Index Grisogono.
Sunčeva energija zagrijava tlo, a to zagrijano tlo potom zagrijava zrak iznad sebe. Bez mogućnosti da se podigne i rasprši, zagrijani zrak ostaje blizu tla, gdje se nastavlja zagrijavati. On se pod kupolom zbija, a kako je njegova ukupna toplina zarobljena u manjem volumenu, temperatura mu dodatno raste.
Visoki tlak također sprječava formiranje oblaka i oborina, što znači da područje pod toplinskom kupolom ostaje suho i sunčano, a to, pak, dodatno povećava temperaturu.
Jedan od ekstremnih primjera toplinske kupole dogodio se 2021. godine u Sjevernoj Americi, kada su zapadni dijelovi SAD-a i Kanade doživjeli rekordne temperature koje su premašivale 40°C, uzrokujući brojne zdravstvene probleme ljudi i šumske požare, piše Index.