Plavi kitovi odjednom su utihnuli, a to je zastrašujuće upozorenje za čovječanstvo: Stručnjaci upozoravaju – kraj života za milione

Plavi kitovi su najveće životinje na planeti, ali naučnici su zabrinuti za njihovu budućnost nakon što su primetili da ovi morski sisari "utihnuli".

Za one koji proučavaju okean, pesme plavih kitova su često bile zaštitni zvuk mora, ali sada raste ogromna zabrinutost jer se čini da ova ugrožena vrsta sve ređe „peva“.

Istraživanje koje su sproveli naučnici iz Istraživačkog instituta akvarijuma Monterej Bej pokazalo je da su pesme plavih kitova opale za gotovo 40% u poslednjih šest godina.

Veruje se da plavi kitovi žive na Zemlji milionima godina, ali su tokom 1900-ih skoro istrebljeni lovom, sve dok 1966. nije uvedena zabrana lova na njih.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Danas su i dalje ugrožena vrsta, a uprkos brojnim upozorenjima Dejvida Atenboroa o zaštiti okeana, čini se da klimatske promene koje uzrokuje čovek dovode do opadanja broja plavih kitova i njihovih pesama.

Džon Rajan, biološki okeanograf iz Istraživačkog instituta akvarijuma Monterej Bej, objasnio je kako je toplotni talas u okeanu poznat kao „The Blob“, zabeležen 2013. godine, izazvao štetne promene u hemijskom sastavu mora, omogućivši razmnožavanje otrovnih algi.

On je za National Geographic rekao: „To je izazvalo najrasprostranjenije trovanje morskih sisara koje je ikada zabeleženo. To su bila teška vremena za kitove.“

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Istraživanje je takođe pokazalo da je toplotni talas doveo do kolapsa populacije krila i inćuna, što je primoralo plave kitove da neprestano tragaju za hranom.

„Kada to raščlanite, to je kao da pokušavate da pevate dok gladujete. Sav svoj vreme provodili su pokušavajući da pronađu hranu. Ne čujemo ih kako pevaju. Troše svu energiju na potragu. Jednostavno im ne ostaje dovoljno vremena, a to nam govori da su te godine bile neverovatno stresne.“

„The Blob“ je, navodno, povisio temperaturu okeana za više od 2,5°C, što je izazvalo ogromnu štetu morskim populacijama.

Koautorka studije, morska biologinja Keli Benoa-Bird, dodala je: „Kada imamo ove zaista vruće godine i toplotne talase u moru, to nije samo pitanje temperature. Ceо sistem se menja i tada nemamo kril. Životinje koje se isključivo oslanjaju na kril ostaju bez hrane. Takvi toplotni talasi u moru imaju posledice po čitav ekosistem. Ako ne mogu da nađu hranu, a sposobni su da preplivaju celu zapadnu obalu Severne Amerike, to je posledica ogromnih razmera.“

Kako se klimatske promene ubrzavaju, okeani bi mogli biti razoreni, a naučnici upozoravaju da čak i najmanja promena temperature može izazvati katastrofalnu štetu za milione živih bića.

Nova.rs

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije