Nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo osuđujuću presudu kojom je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, pred institucijama Bosne i Hercegovine, ali i cijelim političkim sistemom stoje četiri moguća pravca razvoja situacije.
Kako navode pravni i politički analitičari, presuda ima potencijal da proizvede institucionalne potrese daleko šire od sudnice – od pravnog sprovođenja kazne, preko mogućeg ignorisanja odluke, pa sve do izazivanja ozbiljne ustavne i političke krize.
U nastavku donosimo četiri realna scenarija koje, prema procjenama stručnjaka, možemo očekivati u danima i sedmicama nakon pravosnažnosti presude Miloradu Dodiku.
SCENARIO A: Institucije sprovode presudu – Dodik napušta funkciju
Koraci:
- Sud BiH šalje presudu Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) i Narodnoj skupštini Republike Srpske.
- CIK konstatuje prestanak mandata predsjednika RS na osnovu pravosnažne presude.
- Narodna skupština RS imenuje vršioca dužnosti predsjednika.
- Raspisuju se prijevremeni izbori u roku od 60 dana.
- Dodik gubi pravo kandidature i funkciju predsjednika RS.
Ishod:
Pravosuđe i izborna administracija dokazuju kapacitet da sprovedu zakon i presude, uprkos političkom pritisku.
Dodatna analiza:
Ovaj scenario je pravno i proceduralno utemeljen u Ustavu BiH, Izbornom zakonu i relevantnim odlukama Suda BiH. Centralna izborna komisija ima ovlaštenje da konstatuje prestanak mandata funkcionera ako postoji pravosnažna sudska presuda koja to nalaže. Takođe, Narodna skupština RS ima ovlaštenje da imenuje vršioca dužnosti dok se ne održe prijevremeni izbori.
Primjeri iz prakse:
U ranijim slučajevima na lokalnom nivou, gdje su funkcioneri osuđeni, institucije su formalno sprovođenje presuda realizovale, iako se kod najviših zvaničnika kao što je Dodik politička situacija dodatno komplikuje.
SCENARIO B: Dodik odbija da ode – institucije u RS ignorišu presudu
Koraci:
- Dodik ostaje u kabinetu i ignoriše presudu Suda BiH.
- CIK donosi odluku o prestanku mandata, ali vlast u RS to ne priznaje.
- Narodna skupština RS odbija imenovati vršioca dužnosti predsjednika.
- Dodik nastavlja obavljati funkciju uprkos važećoj presudi.
Ishod:
Kriza legitimiteta – de facto predsjednik koji de jure to više nije. Očekuju se:
- Ustavna kriza i paralelizam vlasti.
- Moguće pokretanje mjera međunarodne zajednice (OHR, EU, SAD).
- Pritisci na CIK i Sud BiH da reaguju zakonski, uključujući i zabranu pristupa institucijama ili primjenu drugih mjera.
Dodatna analiza:
Iako je po zakonu mandat prestao, u političkoj praksi Dodik i vlast u RS često su ignorisali odluke državnih institucija. Takav stav može dovesti do paralelizma vlasti i ozbiljne ustavne krize jer se pravni autoritet sudskih odluka dovodi u pitanje.
Primjeri iz prakse:
Dodik je ranije najavljivao nepoštivanje odluka koje smatra nepravednim ili politički motivisanim, što je već izazivalo blokade državnih institucija i institucionalne krize.
SCENARIO C: RS se povlači iz zajedničkih organa – pokušaj političkog razlaza
Koraci:
- Dodik koristi presudu kao povod za dodatnu eskalaciju političke krize.
- Narodna skupština RS usvaja deklaracije o „nezavisnosti institucija“.
- RS odbija učestvovati u radu zajedničkih državnih organa kao što su pravosuđe, policija i izborni organi.
- Blokira se rad državnih institucija.
Ishod:
Najopasniji scenario koji vodi institucionalnoj disoluciji BiH u praksi. Kriza se prenosi na međunarodnu scenu, što može dovesti do:
- Sankcija već postojećih za Dodika i mogućeg proširenja na druge funkcionere.
- Nametanja tehničkih mjera od strane OHR-a i međunarodne zajednice, poput smjena i imenovanja zamjena.
Dodatna analiza:
Povlačenje RS iz državnih institucija predstavlja kršenje Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, ali je takva prijetnja i politički instrument koji se u prošlosti koristio za pritiske.
Primjeri iz prakse:
Dodik je u prethodnim godinama više puta zaprijetio povlačenjem RS iz zajedničkih organa kao odgovor na odluke koje smatra neprihvatljivim, što je stvaralo višegodišnje blokade i političke krize.
SCENARIO D: Privremena pravna „rupa“ – CIK i institucije čekaju, niko ne reaguje odmah
Koraci:
- CIK odlaže postupanje uz izgovor da „čekaju dostavu presude“.
- Narodna skupština RS ne preduzima konkretne korake.
- Dodik ostaje na funkciji dok se ne postigne politički dogovor.
Ishod:
Zatišje i prolongiranje sprovođenja presude. Opozicija u RS i međunarodna zajednica vrše pritisak, ali institucije taktiziraju.
Dodatna analiza:
U složenom političkom sistemu BiH ovakve situacije su česte, gdje institucije prolongiraju odluke iz straha od eskalacije. Često se čeka politički konsenzus ili rješenje „iznad“ formalnih procedura.
Primjeri iz prakse:
Odlaganja i taktiziranje prisutni su u mnogim segmentima bosanskohercegovačke politike – od sprovođenja odluka Ustavnog suda, imenovanja vlasti, do sprovođenja sudskih presuda.
CIK JE KLJUČAN
Ključna uloga u svim scenarijima pripada Centralnoj izbornoj komisiji BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske. Hoće li institucije poštovati zakon ili će prioritet dati političkoj lojalnosti i pritiscima, odrediće dalji pravac krize ili njenog rješavanja.
Svi navedeni scenariji imaju utemeljenje u pravnim normama i političkoj realnosti Bosne i Hercegovine. Međutim, politička volja i međunarodni pritisci ostaju presudni faktori za konačni ishod.