Da bi majka ostvarila
pravo roditelja-njegovatelja prvo joj u Centru za socijalni rad komisija mora
dati nalaz o tome da li je djetetu potrebna potpuna njega ili ne. Nakon rješenja
komisije, majke to pravo ostvaruju u Fondu za dječiju zaštitu RS. Mnoge majke
koje njeguju svoju djecu 24 časa od Centara za socijalni rad dobijaju nalaze da
djeci ne treba potpuna njega, da su epilepsija, razni sindromi ili autizam
privremena, a ne stalna oštećenja.
Nataša Krivošija
Filipović majka je djeteta sa rijetkim sindromom. Njen sin je prvi na Balkanu sa takvim
sindromom, a u cijelom svijetu ima 260 osoba.
“Majke nam se javljaju i govore nam da imaju problema sa
Centrima za socijalni rad i u drugom opštinama. Meni su, kad sam pitala za
status njegovatelja roditelja u Centru za socijalni rad Banjaluka, rekli da ne mogu ostvariti taj status ukoliko mi dijete ide u školu. Rekli su mi da
će mi dijete u septembru ići tri sata u školu i da zbog toga ne ostvarujem to
pravo, dok su mi u Fondu za dječiju zaštitu rekli da to pravo ostvarujem bez
obzira na djetetovo školovanje. Imamo majke kojima je, dok im dijete nije išlo
u školu, u rješenjima pisano trajno oštećenje, a kad su djeca krenula u školu,
piše im privremeno oštećenje”, rekla je Nataša.
Dodaje da je Centar za
socijalni rad juče izdao saopštenje za medije kojim pobijaju sve ono što su
majke doživjele u ovoj instituciji. Nataša kaže da nadležne institucije
prebacuju odgovornost sa jedne na drugu, pa majke više ne znaju kome da se obrate.
“Neka se promijeni ili objasni pravilnik, mi zaista jesmo
roditelji njegovatelji, bez obzira na to šta neko u komisiji misli o tome. Naša
djeca 24 časa moraju da imaju nadzor, nebitno je da li piju neke lijekove ili
ne, da li su prikovani za krevet ili ne. Moj sin je pokretan, ali on ništa ne
zna sam, on ne zna sam ni da jede, jede miksanu hranu, ja da ga ne hranim, ko
zna šta bi sa njim bilo. Mi jesmo
roditelji njegovatelji i dosta je da budemo na marginama ovog društva. Razumijem
da smo teret ovoj državi, jer smo im beskorisni i mi i naša djeca”, rekla je
Nataša.
Ona je dodala da je svjesna da njeno dijete sutra neće završiti neku visoku školu ili imati porodicu, a kada Centar donese nalaz “privremenog
oštećenja”, majke ne mogu da ostvare pravo njegovatelja. Majke od ranije imaju
nalaze na kojima stoji da djeca imaju 100 odsto invalidnost, a danas se ti
nalazi pobijaju.
“Zadnje dvije godine primam naknadu za njegu, za tuđu pomoć,
ličnu invalidninu i dječiji dodatak. Mi tražimo da se ovo riješi, jer mi zaista
ne možemo da radimo. Mi primamo ove naknade, ali želimo da imamo status
roditelja-njegovatelja”, rekla je Nataša.
Status roditelja-njegovatelja znači
da neko 24 sata brine o svom djetetu.
Majka Valentina Stojić kaže da se mora ukinuti starosna
granica za status roditelja-njegovatelja koja je trenutno do 30. godine.
“Postavlja se pitanje: šta nakon te tridesete godine. Da li
oni smatraju da će naša djeca da ozdrave do 30. godine? Mi tražimo da taj status
imamo doživotno”, rekla je Valentina.
Radmila Glušica majka
je djevojčice od 14 godina koja ima Down sindrom i ističe da je njeno oštećenje, po
današnjem rješenju, 90 odsto.
“Prošle godine, u Centar za socijalni rad predala sam
dokumente za ostvarivanje prava kao roditelj-njegovatelj. Socijalna radnica odmah
mi je rekla da ja ne mogu ostvariti to pravo, jer je moja djevojčica
funkcionalna, ide u školu i to je, kako su mi rekli, jedan od razloga zašto to
pravo ne može ostvariti. U Fondu dječije zaštite RS rekli su nam da svaki roditelj
može to pravo ostvariti. Kad sam počela prikupljati papire, od škole sam morala
donijeti sve, od defektologa, psihologa, logopeda, nastavnika. Trebali su
dokumenti od doktora porodične medicine, njegov nalaz da li sam ja podobna da
se brinem o svom djetetu i još je tu bilo mnogo problema oko same dokumentacije”,
ističe Radmila i dodaje da je njena kćerka na komisiji prvi put imala rješenje
o trajnom oštećenju.
“Kad smo prošle godine došli na retest kategorizacije, tu je
moja kćerka dobila kategoriju djelomičnog oštećenja. Pitala sam ih da li to
znači da moje dijete ima Down sindrom do 18. godine, a nakon 18. godine neće
imati problema”, kaže Radmila.
Ističe da Ministarstvo zdravlja i socijalne
zaštite treba da dopuni ovaj Zakon, tako da sve majke imaju pravo da ostvaruju
status roditelj-njegovatelj, bez obzira da li im djeca imaju status 90 ili 100
odsto oštećenja.
“Mi uvijek tražimo neku crkavicu od njih i na kraju ne
dobijemo ni to i sve smo ogorčene”, poručuje Radmila.