Vlada Republike Hrvatske odlučila je pojačati povratak Hrvata u BiH. Dosadašnji program pomoći, regulisan uredbom, prelazi u zakon i donosi veće poticaje. Za ovu godinu osigurano je 4,7 miliona eura, od čega 4,2 miliona ide na novčane poticaje, a 500.000 za građevinski materijal za oko 50 kuća. U okviru ovogodišnjeg poziva koji je bio otvoren do početka avgusta, bilo je moguće ostvariti poticaj i do 156.000 konvertibilnih maraka po projektu.
Pravo učešća su imale pravne osobe iz BiH koje djeluju na jačanju održivosti lokalnih zajednica, unapređenju infrastrukture i uslova života, razvoju ekonomskih aktivnosti, kao i pružanju zdravstvenih i socijalnih usluga. Riječ je o dugoročnom programu pomoći Vlade Republike Hrvatske, čiji je glavni cilj olakšati povratak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz konkretne oblike podrške.
Na upit redakcije BUKA o konkretnim efektima dosadašnjih ulaganja, iz nadležnog ministarstva podsjećaju da se ovaj program provodi od 2001. godine, a da su u međuvremenu sredstva raspoređena kroz dvije glavne linije pomoći – za obnovu i izgradnju porodičnih kuća i za projekte od opšteg interesa koje provode institucije, organizacije i lokalne zajednice u BiH.
“Potporu za obnovu ili izgradnju obiteljskih kuća darovanjem građevinskog materijala primilo je od 2001. godine do danas oko 3.100 obitelji u vrijednosti oko 33 milijuna eura, a prema Programima i Javnim pozivima dodijeljene su 604 potpore u vrijednosti 13,5 milijuna eura“, rekli su za BUKU u ministrstvu.
Kada je riječ o kontroli i evaluaciji, iz Ministarstva navode da se praćenje realizacije projekta odvija kroz više mehanizama. Za obnovu kuća to su stručni nadzori ovlaštenih inženjera koji na terenu provjeravaju ugradnju doniranog materijala, dok se za pravne osobe kontrola vrši kroz finansijska izvještavanja i uvid u dokumentaciju, uz fizičku kontrolu oko 50% dodijeljenih sredstava na licu mjesta u BiH. Te kontrole provode službenici Ministarstva iz Republike Hrvatske.
Iako iz Ministarstva tvrde da su sve ove potpore “u značajnoj mjeri doprinijele povratku, ostanku i poboljšanju uvjeta života Hrvata u BiH”, na konkretno pitanje o broju stvarno vraćenih i trajno nastanjenih osoba, kao i o mjerljivim rezultatima podržanih projekata, nije bilo preciznog odgovora.
Ovom financijskom pomoći zadovoljne su brojne lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini u kojima žive Hrvati, poput dijelova Hercegovine, Posavine, Središnje Bosne i nekih opština u zapadnoj Bosni. U tim sredinama pomoć se prepoznaje kao značajan doprinos unapređenju infrastrukture, socijalnih usluga i ekonomskog razvoja, što olakšava povratak i ostanak hrvatskog stanovništva.
S druge strane, političke stranke i analitičari u BiH izražavaju zabrinutost da ovakva vrsta pomoći može biti shvaćena kao političko miješanje Hrvatske u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine, posebno u osjetljivim predizbornim periodima. Neki mediji i dio javnosti prate ovu podršku s dozom skepticizma, dovodeći u pitanje njen stvarni utjecaj na povratak i trajni ostanak Hrvata,.
Po popisu iz 1991. u BiH je živjelo 760.852 Hrvata, 2013. ih je bilo 571.000, a prema procjenama Katoličke crkve danas ih je manje od 450.000.