Samo 163 miliona evra iz EU paketa pomoći Zapadnom Balkanu može se povezati s održivom energetskom tranzicijom, dok većina sredstava ostaje netransparentna, upozorava mreža Bankwatch.
Od ukupno milijardu evra hitne pomoći koju je Evropska komisija obezbijedila za ublažavanje posljedica energetske krize, tek 163 miliona može se direktno dovesti u vezu s mjerama koje rješavaju uzroke krize i doprinose sprovođenju Zelene agende na Zapadnom Balkanu, navodi se u najnovijem izvještaju mreže CEE Bankwatch Network, objavljenom juče. Više od dvije godine nakon isplate najvećeg dijela pomoći, potrošnja i rezultati većinom ostaju nevidljivi javnosti, upozorava Aarhus centar u BiH.
Milijarda evra, a malo konkretnih rezultata
EU je novembra 2022. godine najavila tzv. Energetski paket podrške za Zapadni Balkan, s ciljem da se ublaže posljedice krize i ubrza prelazak na održivu energiju. Polovina sredstava, 500 miliona evra, bila je namijenjena kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), a druga polovina za direktnu budžetsku podršku ugroženim domaćinstvima i malim biznisima.
Iako je 90% budžetske podrške isplaćeno između februara i maja 2023. godine, iz Bankwatch-a navode da je nadzor nad tim sredstvima bio slab – praćenje se vršilo preko indikatora, a ne kroz transparentno trošenje sredstava. Komisija jeste objavila „indikativne“ planove za zemlje regiona, ali konačne verzije za Albaniju, BiH, Kosovo i Sjevernu Makedoniju i dalje nisu javno dostupne.
Kratkoročne mjere, dugoročni problemi
Najveći dio sredstava otišao je na kratkoročne subvencije za račune za struju, ali bez jasnih efekata. U Albaniji su subvencije pokrile već postojeće mjere, dok su Crna Gora i Srbija isplatile jednokratnu pomoć bez trajnog uticaja. Sjeverna Makedonija je sredstva preusmjerila državnom preduzeću ESM, koje je subvencionisalo sve građane umjesto samo najugroženije.
U nekim slučajevima, poput Crne Gore i Srbije, dio sredstava otišao je čak i na subvencionisanje fosilnih goriva, što je u direktnoj suprotnosti sa ciljevima energetske tranzicije.
Iako su sve zemlje u planovima navodile mjere kao što su energetska efikasnost, izolacija zgrada i mali obnovljivi izvori, samo BiH i Kosovo su objavile konkretne informacije o realizaciji.
Samo 41 milion evra za održive mjere
Prema analizi Bankwatch-a, od ukupno 500 miliona evra budžetske podrške, samo 41,1 milion može se potvrditi kao doprinos održivoj energetskoj tranziciji.
Pippa Gallop, ekspertkinja za energetsku politiku Jugoistočne Evrope pri Bankwatch-u, ističe da je nivo netransparentnosti „zapanjujući“:
– Fondovi koji se baziraju na indikatorima postaju standardna praksa Komisije u regionu. Bez jasnih planova, javnih konsultacija i odgovornosti, rizikujemo da milijarde evra budu uzalud potrošene.
Davor Pehchevski, regionalni koordinator za energiju, dodaje:
– Glavna energetska kriza je prošla. Vrijeme je da vlade i Komisija konačno odgovore na pitanje: šta je urađeno s milijardu evra? U regionu poznatom po korupciji, zabrinjavajuće je što su sredstva isplaćivana bez jasnih uslova. Potrebna je temeljna evaluacija, uključivanje javnosti i objava rezultata, prenose agencije.