Američki predsjednik Donald Trump nedavno je postavio ultimatum ruskom lideru Vladimiru Putinu – 50 dana za postizanje mirovnog sporazuma – i najavio uvođenje oštrih trgovinskih mjera prema Rusiji kao sredstvo pritiska. Ipak, prema informacijama Reutersa iz tri izvora bliska Kremlju, Putin nije nimalo uzdrman.
Putin, kako se navodi, planira nastaviti rat dok Zapad ne prihvati osnovne zahtjeve Moskve. Time se sve više gubi iluzija o mogućem “velikom dogovoru” dvojice predsjednika kojim bi rat u Ukrajini bio okončan. Trumpove ranije tvrdnje kako može “riješiti rat u 24 sata” već su palo u zaborav.
Odmah nakon Trumpove inauguracije u januaru, Putin mu je uputio čestitku i poručio da je otvoren za razgovore o okončanju sukoba. Trump više ne pominje 24 sata, ali sada kaže da je 30 dana realan rok za prekid rata. Istovremeno, ne krivi isključivo Putina za rat.
U februaru, američki izaslanik Steven Witkoff odlazi u Moskvu na pregovore o razmjeni zarobljenika, čime se formalno ponovo uspostavlja direktna komunikacija između dvije sile. Dan kasnije, Trump i Putin razgovaraju telefonom – teme su Ukrajina, energetska sigurnost i mogući susreti. Obojica razgovor ocjenjuju pozitivnim, a Trump poručuje da vjeruje u Putinove iskrene namjere da okonča rat. Počinje, međutim, da sve češće kritikuje Ukrajinu – zbog odugovlačenja, zbog želje za članstvom u NATO-u i predsjednika Zelenskog zbog “nepopustljivosti”.
Na samom kraju februara, javnost svjedoči i burnoj raspravi između Trumpa i Zelenskog pred kamerama u Bijeloj kući. Tokom marta, Trump i Putin više puta telefonski razgovaraju. Razgovori se vode oko prekida vatre, razmjene zarobljenika i posredovanih pregovora između Rusije i Ukrajine (kroz Tursku i Saudijsku Arabiju).
Tokom aprila i maja nema konkretnog pomaka, iako se nastavlja komunikacija. Najavljuje se i mogući sastanak uživo, ali Trump sve češće izražava sumnju da Putin uopšte želi mir. U junu prvi put javno kaže da su razgovori s Putinom “konstruktivni, ali bez konkretnih rezultata”. Putin, s druge strane, odbija trilateralni susret sa Zelenskim koji je Trump pokušavao posredovati.
Početkom jula Trump oštro kritikuje Rusiju zbog intenziviranih napada na ukrajinske gradove, nakon čega Putin poručuje da Moskva neće odustati od svojih vojnih ciljeva. Tada Trump postavlja rok od 50 dana i, na pitanje je li konačno stao na stranu Ukrajine, odgovara: “Nisam ni na čijoj strani. Na strani sam čovječanstva – želim da se ubijanje zaustavi.”
Tako je prijateljski ton i razmjena komplimenata između dvojice lidera prerastao u otvorenu napetost i međusobne optužbe.
„Putin Trumpa vuče za nos, to znaju svi koji iole poznaju Rusiju i Kremlj“, kaže Mikhail Komin, ruski analitičar koji živi u Beču. „Putin samo kupuje vrijeme da realizuje svoje ciljeve, pazeći da Trumpa ne razljuti previše, kako ovaj ne bi odlučio da Ukrajini šalje još više oružja.“
Jennifer Kavanagh iz američkog think tanka Defense Priorities ističe kako ne očekuje apsolutno nikakve rezultate od Trumpove najave. „Trump mijenja stavove gotovo svake sedmice. Već smo vidjeli niz njegovih ultimatuma koji nisu imali efekta, a sankcije koje najavljuje mogle bi više štetiti SAD-u nego Rusiji.“
Analize vodećih svjetskih medija ukazuju na to da su Trump i Putin stigli do tačke na kojoj bi morali isporučiti neki rezultat – ali se sve manje vjeruje da će doći do mirovnog sporazuma. Guardian navodi da se Trump ponaša “kao agent za nekretnine” koji nudi tuđi teritorij, bez promišljanja o uzrocima rata i dugoročnosti mira.
Time piše da Trump ne sluša vlastite obavještajne službe i vjeruje da lično može natjerati Putina da promijeni kurs. Washington Post zaključuje da Trumpova strategija “eskalacijom do deeskalacije” može upaliti s nekim državama, ali ne s čovjekom koji je pokrenuo rat i koji kod kuće nije politički ugrožen.
Slična politička logika
Američki analitičari podsjećaju da Trump i Putin dijele slične političke instinkte – populizam, nepovjerenje prema institucijama i autoritarni stil. Njihova veza, čak i u prvom Trumpovom mandatu kada su odnosi bili “bolji”, nikada nije bila savez, već više međusobno iskorištavanje.
Kako se ovaj odnos može završiti? Analitičari vide tri moguća scenarija: u Putinovu korist, kroz potpuni preokret, ili kroz neku tihu nagodbu koja bi oslabila temelje zapadnog savezništva. Ruska politologinja Aleksandra Filipenko, koja od početka rata živi u Litvaniji, kaže za Deutsche Welle da ne očekuje nikakav preokret ni po isteku roka od 50 dana.
„Vjerovatnije je da će taj rok jednostavno isteći, a Trump i Putin se vratiti staroj priči – tihim nagodbama i pragmatičnom cinizmu. A rat u Ukrajini će se nastaviti – jednako krvav i jednako besmislen.“