Ni navodnjavanje nije pomoglo, slijede rast cijena i redukcije stoke
Višemjesečna suša koja je zahvatila Bosnu i Hercegovinu nanijela je ogromnu štetu ovogodišnjem uzgoju kukuruza, a poljoprivrednici već sada strahuju od nestašice stočne hrane i skoka cijena na tržištu. Prema izvještaju Nezavisnih novina, prinosi su prepolovljeni, a štete su među najvećim u posljednjih nekoliko godina.
Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika „Sela Semberije i Majevice“, kaže da stanje na terenu jasno ukazuje na razmjere katastrofe.
„Ima parcela gdje će biti nešto roda, ali na mnogima neće biti ništa. Generalno, više od 50 do 60 odsto usjeva je uništeno. Suša je uzela svoj danak, a kiša koja je pala u međuvremenu nije imala stvarnog efekta, samo je, kako narod kaže, pokupila rosu,“ izjavio je Bakajlić.
Istakao je da se kukuruz sije na više od 26.000 hektara u Semberiji, ali da su visoke temperature i nedostatak vlage spriječili normalan rast biljaka, koje su ostale doslovno „zapaljene dopola“. Upozorava da bi moglo doći i do smanjenja stočnog fonda.
„Biće velikih problema i za stočarsku proizvodnju. Mnogi farmeri će biti prinuđeni da smanjuju broj grla, jer neće imati dovoljno hrane za stoku,“ dodao je Bakajlić.
Slično razmišljanje ima i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, koji ističe da je i na teritoriji FBiH situacija dramatična.
„Očekujemo i do 50 odsto manji urod u odnosu na prošlu godinu. Kvalitet kukuruza takođe će biti lošiji, što će se neminovno odraziti i na tržište,“ kazao je Bićo, najavljujući vjerovatan rast cijena kukuruza i stočne hrane.
Na području Brčko distrikta, situacija je među najtežim u posljednje tri godine. Milorad Kojić, poljoprivrednik iz sela Brezik, izjavio je da čak ni nedavne padavine nisu mogle spasiti usjeve.
„Ni kiša koja je pala neće pomoći kukuruzu da se oporavi, jer su nakon 40 dana suše, naglih padavina i grada, usjevi većinom uništeni. Zbog trenutne situacije biće ugrožen i stočni fond, jer će se stočari suočiti s nedostatkom hrane za stoku, te će biti primorani da redukuju brojno stanje grla ili da kupuju uvozni kukuruz, koji je skuplji od domaćeg,“ pojasnio je Kojić, čije su površine pod kukuruzom veličine oko 15 hektara.
Naglašava da su ovogodišnja ulaganja dostizala i 1.500 KM po hektaru, ali da će prinosi biti minimalni ili nikakvi.
Prema riječima Dragana Mandića, šefa Zavoda za strna žita u Poljoprivrednom institutu RS, situacija nije ništa bolja ni na drugim lokacijama.
„Na pojedinim parcelama prinosa skoro neće ni biti,“ rekao je Mandić.
Objasnio je da su visoke temperature i dugotrajna suša glavni uzroci ovako loših rezultata, dodajući da ove godine čak ni navodnjavanje nije donijelo očekivane rezultate.
„I kod nas se u narednim godinama očekuju ekstremne temperature, tako da će sigurno morati biti raniji rokovi sjetve,“ zaključio je Mandić, ističući da je još rano govoriti o krajnjem uticaju na cijene, iako se manji prinosi već sada izvjesno najavljuju.