Francesca Albanese, italijanska pravnica i specijalna izvjestiteljica UN-a za ljudska prava na okupiranim palestinskim teritorijama, posljednjih sedmica je u središtu svjetske pažnje – i pohvala i žestokih kritika. Njeno ime postalo je sinonim za borbu za palestinska prava, ali i za duboki sukob između međunarodnog prava i političkih interesa svjetskih sila.
Albanese, koja ne radi za UN u formalnom smislu, već djeluje kao nezavisna (i neplaćena) ekspertica imenovana od strane Vijeća UN-a za ljudska prava, objavila je krajem juna izvještaj pod nazivom „Od ekonomije okupacije do ekonomije genocida“, koji je odmah izazvao politički potres.
U izvještaju optužuje desetine međunarodnih kompanija – uključujući Microsoft, Amazon, Google (Alphabet), Palantir, BlackRock, Barclays, Chevron i mnoge druge – da su direktno profitirale od izraelske kampanje u Gazi, te da omogućavaju ili učestvuju u održavanju sistema okupacije i aparthejda nad Palestincima.
Podrška uglednih ekonomista
U znak podrške Albanese, grupa vodećih svjetskih ekonomista – među kojima su Yanis Varoufakis, Thomas Piketty, Nassim Nicholas Taleb, Jayati Ghosh, Michael Hudson i Guy Standing – objavila je otvoreno pismo u kojem su podržali njen izvještaj i osudili pritiske SAD-a i Izraela.
“Njeno izvještavanje je od presudnog značaja za razumijevanje političke ekonomije izraelskog aparthejda i genocida. Umjesto da je napadamo, trebamo o njenom izvještaju ozbiljno raspravljati,” navodi se u pismu.
Tri ključna nalaza iz izvještaja
U pismu se izdvajaju tri ključna nalaza iz izvještaja Albanese:
Genocid kao unosan posao
Velike korporacije – od proizvođača oružja poput Lockheed Martina i izraelskog Elbita, do banaka poput Barclays i BNP Paribas, te naftnih divova poput Chevrona i BP-a – ostvaruju ogromne profite zahvaljujući ratnoj ekonomiji. Dok je izraelski budžet za odbranu eksplodirao, dionice izraelskih kompanija porasle su čak 161%, uprkos padu globalne potrošnje i proizvodnje.
Palestinske teritorije kao laboratorija za Big Tech
Izvještaj otkriva da tehnološke kompanije koriste okupirane teritorije za testiranje nadzornih tehnologija i algoritama. Biometrijski podaci, prepoznavanje lica, algoritamski izbor meta i automatizovani sistemi egzekucije razvijaju se u realnom vremenu – bez ikakvih etičkih ograničenja.
Univerziteti u službi genocida
Mnogi prestižni univerziteti u SAD-u i Evropi – uključujući MIT, Univerzitet u Edinburghu i Tehnički univerzitet u Minhenu – duboko su finansijski povezani s izraelskom vojnom i okupacionom infrastrukturom. Prema Albanese, prestanak te saradnje doveo bi ih do ozbiljnih finansijskih problema.
„Ljudi dobre savjesti moraju djelovati sada – ne za nekoliko godina kada će svi tvrditi da su bili protiv ovog genocida,“ poručuju potpisnici.
Američke sankcije Albanese: „Nećemo tolerisati politički i ekonomski rat“
Nekoliko dana nakon objave izvještaja, američki državni sekretar Marco Rubio je 10. jula objavio da SAD uvode sankcije Francesci Albanese, optužujući je za „napore da podstakne Međunarodni krivični sud (ICC) na pokretanje istraga protiv američkih i izraelskih zvaničnika i korporacija“.
“Nećemo tolerisati ove kampanje političkog i ekonomskog rata koje ugrožavaju naše nacionalne interese i suverenitet,” poručio je Rubio.
Sankcije uključuju zabranu ulaska u SAD i zamrzavanje potencijalne imovine, te dolaze kao dio šireg američkog odgovora na naloge za hapšenje koje je ICC ranije izdao protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina u Gazi.
Albanese je reagovala smireno, izjavivši za The New York Times:
“Umorni smo od ovih mafijaških tehnika zastrašivanja. Ja se borim za pravdu. Sankcije me neće zaustaviti.”
Visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Türk pozvao je na hitno povlačenje sankcija, poručivši da „članice UN-a, čak i kada se ne slažu, moraju djelovati konstruktivno, a ne kroz represiju.“
Optužbe za antisemitizam i medijska kampanja
Albanese su ranije optuživali za antisemitizam, posebno zbog objava na društvenim mrežama u kojima je izraelsku politiku upoređivala s nacizmom i holokaustom, te zbog izjave iz 2014. godine u kojoj je spominjala „jevrejsko lobiranje u SAD“ – što je kasnije nazvala „nespretnim i nepreciznim izborom riječi“.
Ipak, mnogi je vide kao jednog od najhrabrijih glasova u odbrani palestinskih prava. Kenneth Roth, bivši direktor Human Rights Watcha, rekao je:
“Ona je pravno sofisticirana, činjenično precizna i hrabra. Sankcije su pokušaj da se ućutka kritika izraelskih zločina u Gazi.”
Francesca Albanese postala je jedno od najistaknutijih i najkontroverznijih imena u globalnoj borbi za ljudska prava. Njeno nepokolebljivo zalaganje za Palestince, analitička oštrina i otvorena kritika imperijalnih interesa donijeli su joj i poštovanje i neprijateljstva. U vremenu kada je istina često pod političkom opsadom, njen glas – sviđao se kome ili ne – snažno odjekuje.