Jan Koum postao je milijarder u istoj zgradi u kojoj je nekad uzimao bonove za hranu za sebe i svoju majku. Danas se njegovo bogatstvo procjenjuje na 9,9 milijardi dolara. Zašto još uvijek nije snimljen film o osnivaču WhatsAppa, misterija je. Kao ukrajinski imigrant koji je pobjegao iz SSSR-a, suočio se s još dubljim siromaštvom u SAD-u, ali je ipak uspio izgraditi kompaniju vrijednu milijarde dolara – i to u manje od pet godina.
Za preduzetnike i poslovne lidere, Koumova priča predstavlja snažnu inspiraciju. Ali osim motivacije, Koum i njegov partner Brian Acton pokazuju i kako razviti inovativan start-up i stvoriti posao koji ima ogroman pozitivan utjecaj na svijet, piše portal Leaders.com
Život u siromaštvu
Jan Koum rođen je 1976. godine u jevrejskoj porodici u Kijevu, Ukrajina. Njegov otac radio je u građevini, dok je majka bila domaćica. Odrastanje pod komunističkim režimom duboko je uticalo na njegovu predanost zaštiti privatnosti. “Odrastao sam u društvu u kojem se sve prisluškivalo, bilježilo i prijavljivalo. Niko ne bi smio imati pravo da prisluškuje – tada postaješ totalitarna država, kakvu sam napustio kao dijete”, rekao je za Wired.
Nakon pada komunizma, njegova majka odlučila je da se presele u Ameriku. U Mountain Viewu, Kalifornija, život nije bio lak. Otac im se nikada nije pridružio, a majci je ubrzo dijagnosticiran rak. Majka i sin preživljavali su uz pomoć socijalne pomoći, bonova za hranu i državnog smještaja. Jan je kao tinejdžer radio kao čistač u prodavnici kako bi dopunio porodične prihode.
Postavljanje temelja
Iako u teškim uslovima, Jan je bio samouk i uporan. Dvije godine nakon dolaska u SAD, naučio je programiranje. Praktično obrazovanje stekao je priključivši se elitnoj hakerskoj grupi w00w00. “Nevjerovatno sam se zabavljao učeći o mrežama, sigurnosti i skaliranju,” rekao je za Reuters.
Kao i mnogi tehnološki moguli, poput Zuckerberga i Dorseya, upisao je fakultet (San Jose State University), ali ga nije završio – napustio ga je nakon godinu dana zbog posla u Yahoo-u.
Susret s poslovnim partnerom
Na prvoj godini fakulteta, dok je radio u Ernst & Young-u na bezbjednosnim projektima, upoznao je Briana Actona. Ubrzo se zaposlio u Yahoo-u i tamo proveo skoro deset godina. Nezadovoljni karijerama, njih dvojica napuštaju poslove 2007. i odlaze na godinu dana u Južnu Ameriku. Zanimljivo, tada su se bezuspješno pokušali zaposliti u Facebooku – kompaniji koja će ih kasnije učiniti milijarderima.
Razvoj ideje za WhatsApp
Po povratku u SAD, odlučili su pokrenuti vlastitu firmu. Koum, sjećajući se koliko mu je bilo teško da komunicira s porodicom dok je bio mlad zbog visokih troškova, želi stvoriti aplikaciju koja bi omogućila jednostavnu i jeftinu komunikaciju. U januaru 2009. razrađuje ideju s prijateljem Alexom Fishmanom i angažuje ruskog programera da razvije aplikaciju.
Na svoj rođendan, 24. februara 2009, Koum dijeli ideju s Actonom dok su igrali ultimate frisbee. Tog dana osnivaju kompaniju WhatsApp Inc.
Prilagođavanje za uspjeh
Prva verzija aplikacije lansirana je u maju 2009. – i propala. Ali nakon što je Apple uveo push notifikacije, sve se mijenja. Koum redizajnira aplikaciju kako bi funkcionisala unutar korisnikovih društvenih mreža. Acton se u tom trenutku priključuje projektu i ulaže novac.
Septembarska verzija donosi ogroman rast. Eksperimentisali su s modelima – besplatno su dobijali 10.000 preuzimanja dnevno, a kad bi prešli na plaćenu verziju, broj bi pao na 1.000. Na kraju su se odlučili za simboličnu godišnju pretplatu od 0,99 dolara.
Širenje kompanije
Nakon uspjeha, počeli su tražiti investitore. Acton je 2009. uvjerio bivše kolege iz Yahoo-a da ulože 250.000 dolara. Troškovi su bili veliki – samo verifikacione SMS poruke koštale su ih hiljade dolara mjesečno, dok su 2010. imali profit od samo 5.000 dolara mjesečno. Ipak, nisu uzimali platu i ulagali su vlastitu ušteđevinu.
Godine 2011. ulazi Sequoia Capital s investicijom od 8 miliona dolara, a 2013. dodaju još 50 miliona. WhatsApp tada ubrzano raste, prelazi na veće kancelarije, zapošljava više ljudi i uvodi nove funkcije. Od aprila 2013. do februara 2014. broj korisnika narasta za 265 miliona.
Prodaja Facebooku
Facebook 2014. nudi nevjerovatnih 19 milijardi dolara. Koum i Acton ostaju još nekoliko godina, ali odlaze zbog neslaganja sa Zuckerbergovim planovima – naročito zbog uvođenja reklama i narušavanja privatnosti korisnika. Acton je čak javno podržao kampanju #DeleteFacebook, iako je time ostavio 850 miliona dolara neuzetih akcija. Koumov odlazak bio je manje buran, ali iz istih razloga – sukob vrijednosti.
Filantropija i pravljenje razlike
Nakon odlaska, Acton i supruga osnivaju Wildcard Giving, krovnu organizaciju koja uključuje tri fondacije: Sunlight Giving, Acton Family Giving i Solidarity Giving, s fokusom na pravdu, dostojanstvo i zajedničku odgovornost. Donirali su preko 1 milijarde dolara u humanitarne svrhe.
Koum također aktivno donira – njegova fondacija je 2018. donirala 10 miliona dolara Stanfordu, a desetine miliona daje za jevrejske i izraelske organizacije.