Marfijev zakon je opšteprihvaćeno sarkastično razmišljanje koje sažima niz izjava proisteklih iz nepogrešivih iskustava o ljudskim greškama i pogreškama u složenim sistemima.
Da li vam se ikada desilo da se autobus koji čekate pojavi baš u trenutku kada zapalite cigaretu? Da li je kiša počela onog dana kada ste oprali automobil, ili prestala čim ste kupili kišobran? Možda ste tada osjetili da iza svega stoji neki univerzalni princip koji samo čeka da ga imenujete…
Istorijat
Priča o Marfijevom zakonu počinje 1949. godine u vazduhoplovnoj bazi Edvards u Kaliforniji, tokom eksperimenata vezanih za sigurnost u letenju.
Zakon je dobio ime po kapetanu Edvardu A. Marfiju, razvojnom inženjeru u laboratoriji Wright Field Aircraft. Frustriran jer mjerni uređaji nisu ispravno radili zbog greške tehničara, Marfi je izgovorio rečenicu:
„Ako postoji bilo kakav način da se nešto uradi pogrešno, oni će ga naći.”
Pukovnik Džon Pol Stap, koji je učestvovao u eksperimentu kao ljudski volonter, kasnije je koristio ovu izreku na konferenciji za medije i prvi upotrijebio izraz „Marfijev zakon“.
Stap je kasnije dodao i svoj aforizam:
„Univerzalna sposobnost za nesposobnost čini da svako ljudsko dostignuće smatramo nevjerovatnim čudom.“
Već u narednim mjesecima, zahvaljujući medijima i reklamnim kampanjama, Marfijev zakon postao je globalno prepoznatljiv fenomen.
Najpoznatiji Marfijevi zakoni
Ako nešto može poći naopako, poći će naopako.
Ništa nije tako lako kao što izgleda.
Sve zahtijeva više vremena nego što misliš.
Ako više stvari može poći naopako, poći će ona koja nanosi najveću štetu.
Ako izbjegneš četiri moguća problema – pojaviće se peti.
Prepuštene same sebi, stvari imaju tendenciju da idu od lošeg ka gorem.
Kad god kreneš nešto da radiš, prvo moraš uraditi nešto drugo.
Svako rješenje rađa nove probleme.
Nemoguće je napraviti nešto potpuno otporno na budale – budale su previše domišljate.
Priroda je uvijek na strani skrivenih grešaka.
Majka Priroda je kučka.
Smij se… sutra će biti gore.
Šteta na materiji biće srazmjerna njenoj vrijednosti.
Sve ide naopako – odjednom.
Dodatni zakoni i komentari
Hillovi komentari
Ako nemaš šta da izgubiš promjenom – opusti se.
Ako promjenom možeš sve da dobiješ – opusti se.
O’Tooleov komentar
Marfi je bio optimista.
Bolingov postulat
Ako se osjećaš dobro – ne brini, proći će te.
Ilesov zakon
Uvijek postoji lakši način da se nešto uradi.
Chisholmov drugi zakon
Kada stvari idu dobro – nešto će poći loše.
Scottovi zakoni
Bez obzira šta pođe naopako, izgledaće kao da je ispravno.
Kada se greška ispravi – ispostaviće se da je sve bilo tačno.
Finagleovi zakoni
Ako eksperiment uspije – nešto je pošlo naopako.
Bez obzira na rezultat, neko će ga: a) pogrešno interpretirati, b) prisvojiti, c) koristiti da potvrdi svoju teoriju.
Najvjerovatnija greška je ona koja djeluje ispravno.
Pokušaji popravke uglavnom pogoršaju stvar.
Finagleova pravila
Ako nešto zvuči sumnjivo – potrudi se da zvuči uvjerljivo.
Eksperimenti treba da budu ponovljivi – i da svi propadnu na isti način.
Ne vjeruj u čuda – osloni se na njih.
Dodatni aforizmi i zakoni
Vingov aksiom
Svi Finagleovi zakoni mogu se zaobići ako naučiš da radiš bez razmišljanja.
Gumpersonov zakon
Vjerovatnoća da se nešto dogodi obrnuto je proporcionalna tvojoj želji da se to dogodi.
Isavijevi zakoni napretka
Većina stvari ide nagore.
Prečica je najduži put između dvije tačke.
Izravna akcija izaziva izravnu reakciju.
Društvo je mazga – ako ga previše tjeraš, zbaciće te.
Sodovi zakoni
Kada neko nešto pokušava da uradi – neko (ili nešto) će ga ometati.
Ponekad se stvari završe samo zato što i ometač ima svoj problem.
Prije ili kasnije – dogodiće se najgori mogući splet okolnosti.
Simonov zakon
Sve što sastaviš – prije ili kasnije će se raspasti.
Rudinov zakon
U kriznim situacijama većina ljudi izabere najgoru opciju.
Ehrmanov komentar
Stvari će se pogoršati prije nego što se poboljšaju.
Ko kaže da će se poboljšati?
Pudderov zakon
Sve što počne dobro – završi loše.
Sve što počne loše – završi još gore.
Hoveov zakon
Svi imaju plan – koji ne funkcioniše.
Sturgeonov zakon
90% svega je s.anje.
Beifeldovo načelo
Šansa da mladić sretne idealnu djevojku raste ako je već u društvu sa:
svojom djevojkom,
svojom ženom,
najzgodnijim i najbogatijim muškim prijateljem.