U velikim trgovinskim lancima u Njemačkoj sve je veći broj krađa, a tokom 2024. nestalo je robe u vrijednosti od oko pet milijardi eura, pokazuje najnovije istraživanje.
Kako prenosi Dojče vele, u istraživanju se navodi da kradu ne samo pojedinci kojima je sve teže da sastave kraj s krajem, nego se krađama bave i organizovane bande.
Prema anketi za 2024. sprovednoj među 98 trgovinskih preduzeća, broj krađa porastao je za tri posto u odnosu na prethodnu godinu, što im ukupno nanosi gubitak od oko 4,95 milijardi eura.
Istraživanje Njemačkog trgovinskog instituta (EHI) o, kako se to u poslovnim knjigama zove „razlikama u zalihama” između stvarnog i knjiženog stanja, pokazuje da je velika većina tih gubitaka (oko 4,2 milijarde evra) posljedica krađa koje su počinili kupci, zaposleni, ili dostavljači.
To isto tako znači i gubitak za državnu blagajnu, upozorava EHI jer to je oko 570 miliona eura manje ubranog poreza na promet, navodi DW.
EHI takođe navodi da su trgovci bili prisiljeni da nadoknade gubitke i troškove dodatnog osiguranja tako što su podizali cijene.
Autor studije Frank Horst procijenio je da bi sada oko 1,5 posto cena u radnjama moglo da bude povezano s krađama i mjerama bezbednosti.
EHI ističe i da je broj organizovanih krađa porastao za 5 posto, a na to otpada trećina ukupnih krađa.
Prema riječima Horsta, radi se o pojedincima koji imaju čak prave „spiskove za krađu”, ali i o koordiniranim grupama. Istraživanje ne donosi tačne podatke o tome koji se artikli najčešće kradu, ali Horst navodi da su na meti lopova obično mali, skupi i proizvode koje će lako opet da prodaju. To su na primjer parfemi, kozmetika, a među rekorderima su i često apsurdno skupi brijači i pribor za brijanje.
U istraživanje se dodaje da je takođe porastao broj krađa prehrambenih proizvoda, posebno onih skupljih poput mesa i sireva.
Kriminološkinja sa Univerziteta u Kelnu, Nikol Bogelajn, izrazila je, međutim, sumnju u korisnost same studije. Ona je procijenila da 98 posto slučajeva krađa uopšte nije otkriveno.
“Dakle, to je samo pretpostavka da se većina tih gubitaka može pripisati krađama“, rekla je Bogelajn. Prema njenom mišljenju, gotovo svi slučajevi krađe u radnjama su takozvani „zločini siromaštva“, dakle prestupi za koje nije potreban poseban trud i trošak, a na njih se najprije odlučuju ljudi koji nemaju novca da kupe određeni proizvod.
Horst, međutim, tvrdi da krađu u trgovinama ne treba uvek svoditi na zločin siromaštva, a prema procjeni EHI-ja, dve trećine slučajeva krađe u radnjama počine „oportunisti“, odnosno osobe koji kradu jer im se čini da ih niko ne gleda, a među njima mnogi nisu nužno siromašni.
Posebna priča su i mladi među kojima gotovo po pravilu kradljivci nisu iz siromašnih porodica, ali im džeparac nije dovoljan da imaju “ono što svi imaju” u njihovom razredu ili društvu, navodi DW.
Službene statistike pokazuju da je većina krađa u prodavnicama srazmjerno beznačajna, a prema podacima njemačke savezne policije, u 66,7 posto otkrivenih i procesuiranih krađa vrednost ukradene robe bila je manja od 50 eura, dok je u 40,2 posto slučajeva bila čak i ispod 15 eura.
Kazna za krađu je najčešće novčana, a ako se ne plati, ili ne može da se plati, slijedi zatvorska kazna. Horst smatra da je Njemačka „raj“ za kradljivce jer su kazne često srazmjerno blage. Iako zakon predviđa kaznu zatvora do pet godina, u praksi se protiv počinioca u prvom evidentiranom slučaju često ni ne pokreće postupak.
Među njemačkim kriminolozima vodi se rasprava o tome da li treba „prestupe zbog siromaštva“ uopšte dekriminalizovati jer su to najčešće krivična dela bez žrtve i ne zahtijevaju krivični progon.
Kako navodi DW, već dugo traju pozivi da se drugi klasičan “prestup zbog siromaštva“ – vožnja javnim prevozom bez karte -svede na prekršaj, djelimično i zato što kažnjavanje opterećuje budžet i zatrpava pravosuđe jer u Nemačkoj godišnje u zatvoru završi između 8.000 i 9.000 ljudi zbog tog prestupa.