Zdravstveni radnici u Republici Srpskoj uskoro bi mogli raditi do 68. godine života. Vlada RS predložila je izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojima se produžava radni vijek u zdravstvu. Dok vlast ovu mjeru pravda kao pokušaj da se „pomogne manjim sredinama“, sindikati je vide kao otvoreno priznanje da je sistem ostao bez kadra – i da sada traži od iznurenih, potplaćenih radnika da izdrže još koju godinu pod pritiskom.
Ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić tvrdi da se ovom odlukom želi pomoći zdravstvenim ustanovama, posebno u manjim mjestima, da zadrže iskusne radnike.
“Cilj je da se zdravstvenim ustanovama koje se suočavaju s manjkom kadra omogući da duže zadrže stručnjake koji su već dio sistema. Osim toga, otvara se mogućnost da doktori medicine postanu vođe timova porodične medicine”, poručio je Šeranić.
Sindikat: Produženje radnog vijeka je zakrpa za sistem bez ljudi
Aleksandar Dragušić, zamjenik predsjednika Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu RS i predsjednik najveće sindikalne organizacije u UKC RS, kaže da je produženje radnog vijeka prvenstveno „tehnička mjera“ za ublažavanje kadrovske krize nastale zbog masovnog odlaska medicinskog osoblja, uprkos ranijem povećanju plata.
Ljekari su, dodaje, i ranije ostajali u sistemu nakon penzije kroz ugovore o djelu, a sada se ta praksa legalizuje i proširuje i na medicinske sestre, čime se izlazi iz dosadašnje „sive zone“.
Zabrinjava ga da medicinske sestre, izložene velikim fizičkim i psihičkim opterećenjima, ne mogu izdržati rad do 68. godine. „Potrebni su bolji uslovi i beneficirani radni staž, a ne produžetak radnog vijeka“, naglašava.
Dragušić dodaje da su neke sestre ovu mjeru prihvatile „sa prećutnim oduševljenjem“ zbog niskih penzija i finansijskih pritisaka. „Sistem im umjesto odmora traži da rade duže, a koliko će penzije biti niske, pokazaće vrijeme“, upozorava.
Kao trajno rješenje vidi sistemske promjene – bolje plate i uslove rada. „Ako ne smanjimo opterećenje i ne poštujemo profesiju, odlazak neće stati. Ljekari i sestre nemaju razlog da ostanu jer im se nude bolje prilike“, zaključuje.
I Mirko Šerbedžija, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, ocjenjuje da produženje radnog vijeka do 68. godine odlaže pravi problem.
„Radnici stariji od 65 već su potrošeni. Nije realno očekivati efikasnost onih koji treba da zasluženo odmaraju. Ovo je privremeno rješenje bez konkretnog plana“, kaže Šerbedžija.
Dodaje da samo veće plate i uređenje struke mogu spasiti sektor. Ministarstvo zdravstva je, kaže, pokrenulo male pomake, poput priznavanja visokih diploma sestara, ali „plata mora rasti, to nas najviše zanima“.
Šerbedžija se takođe boji da dobrovoljni rad do 68. ne postane obavezan. Sindikat podržava dodatno oporezivanje duhanskih proizvoda i zabranu pušenja na javnim mjestima, ali traži hitno povećanje plata.
„Godinama upozoravamo na ovu situaciju, a sada se polako pretvaramo u gerijatrijske centre“, zaključuje on.
Nova inicijativa: zdravstveni radnici kao vitalna snaga
Sindikat najavljuje novu inicijativu- traže da se zdravstveni radnici proglase „radnom snagom od vitalnog značaja“ — status koji bi im donio dodatke na platu i beneficije poput onih koje imaju pripadnici MUP-a.
“Oni su stub sistema. Ako zdravstvo padne, pada sve ostalo”, poručuje Dragušić.
Pogled preko granice
Produženje radnog vijeka do 68. godine je rijetkost u regionu. U Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji prag uglavnom ostaje do 65 ili 66 godina, uz moguće izuzetke. Tako Sjeverna Makedonija, na primjer, dopušta produženje do 67 godina uz saglasnost i procjenu potreba.
U svijetu postoje ekstremniji primjeri — Nigerija i neke indijske države idu i do 70 godina, dok Rumunija još od 2017. razmatra sličan prijedlog, ali ga nije pretočila u zakon.
Produženje radnog vijeka možda će na kratko kupiti vrijeme, ali neće zaustaviti egzodus ljekara i tehničara. Ako se ne poprave uslovi rada, plata i status profesije, zdravstveni sistem bi mogao ući u još dublju krizu.