Vlada Republike Srpske usvojila je prijedlog izmjena Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima kojim se predviđa uvođenje tzv. pomoćnog sastava policije. Ova odluka odmah je izazvala oštre reakcije opozicije u RS, ali i političara iz Federacije BiH, koji je ocjenjuju kao pokušaj militarizacije i destabilizacije.
Prema obrazloženju ministra unutrašnjih poslova RS, Siniše Karana, pomoćni sastav će služiti kao podrška redovnim policijskim snagama, posebno u vanrednim okolnostima – poplavama, požarima, migrantskoj krizi i drugim situacijama gdje je bezbjednost građana ugrožena. Ministar je naglasio da RS trenutno ima manjak od oko 1.000 policajaca i da je ovakvo rješenje potrebno radi funkcionalnosti sistema.
“Radi se o jasno definisanom i zakonski preciziranom institutu koji ima za cilj da pomogne redovnim snagama, ne da ih zamijeni. Ovo nije vojna formacija, već dodatna pomoć u specifičnim situacijama,” izjavio je Karan.
Opozicione stranke u RS reagovale su žestoko. Poslanik PDP-a Igor Crnadak poručio je da se radi o šrijetnji stabilnosti
“Da li ste normalni? Ovo je opasan put koji podsjeća na 2019. kada je zbog međunarodnog pritiska slična ideja povučena. Ovo nije pomoć – ovo je prijetnja stabilnosti.”
Predsjednik SDS-a, Milan Miličević, smatra da se radi o nepromišljenom potezu vlasti u Republici Srpskoj
“Ovo vodi u potpunu politizaciju policije i stvaranje paralelnih struktura. Republika Srpska ima važnijih problema, poput ogromnih dugova i odlaska mladih – a ne formiranja ‘pomoćnih snaga’ koje podsjećaju na rezervni sastav iz ratnih vremena.”
Slično je ocijenio i Darko Berjan iz SDS-a, koji tvrdi da je riječ o skretanju pažnje s pravih problema građana.
Ni reakcije iz Federacije BiH nisu izostale. Ministar unutrašnjih poslova FBiH, Ramo Isak (Snaga naroda), najavio je da će odgovor Federacije biti formiranje vlastitog rezervnog sastava.
“Građani ne smiju biti taoci političkih avantura. Ako RS ide u pravcu militarizacije policije, Federacija će odgovoriti istom mjerom. I mi ćemo pripremiti rezervni sastav – od kantonalnih ministarstava do Federalne uprave policije,” izjavio je Isak.
Ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković (NiP), izjavio je da Dodik ovim potezom dodatno zaoštrava situaciju kako bi skrenuo pažnju sa svojih sudskih procesa i političke izolacije.
“Ovo je opasan potez jednog čovjeka koji je spreman žrtvovati sve radi vlastite političke sigurnosti.”
Šemsudin Mehmedović (Naprijed!) nazvao je odluku brutalnim kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma i direktnim udarom na ustavni poredak BiH. Saša Magazinović (SDP BiH) upozorava da takve inicijative narušavaju ionako krhku sigurnost u zemlji.
Prema predloženim izmjenama, pomoćni sastav neće imati stalni status zaposlenih, ali će biti pozivan u slučaju vanrednih situacija, javnih skupova, bezbjednosnih prijetnji (uključujući dronove) i drugih kriznih momenata. Vlada RS navodi da slične formacije postoje i u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, te da ovo ne predstavlja kršenje Ustava BiH.
Uvođenje pomoćnog sastava policije u RS otvorilo je novi front unutar već zategnutih političkih odnosa u Bosni i Hercegovini. Dok vlast u RS tvrdi da je riječ o praktičnom rješenju za realne bezbjednosne izazove, opozicija i političari iz Federacije u tome vide uvod u formiranje rezervnih ili paralelnih struktura koje podsjećaju na ratna vremena i ruše povjerenje među entitetima. Ukoliko obje strane krenu u “trku” naoružavanja i stvaranja rezervnih snaga, BiH bi mogla ući u novu fazu političke i sigurnosne nestabilnosti.