Odbornici Skupštine Grada Banjaluka juče su usvojili zaključak kojim se ponovo utvrđuje Nacrt Urbanističkog plana, čime je, nakon četiri godine zastoja, konačno deblokiran proces usvajanja najvažnijeg prostorno-planskog dokumenta u gradu. Uz to je usvojeno 11 izmjena regulacionih planova, dok je 15 tačaka povučeno s dnevnog reda.
Međutim, iako su u raspravi pojedini odbornici isticali potrebu da se stane u kraj neplanski vođenoj gradnji, Skupština je odbila da usvoji građansku inicijativu “Za plan, a ne za klan”. Ovu inicijativu, koju je potpisalo 1.556 građana, predložila je grupa Banjalučana okupljenih oko istoimene inicijative, a tražila je moratorijum na izmjene regulacionih planova sve dok se ne usvoji novi Urbanistički plan.
Zahtjev je bio jasan – da se, do donošenja novog plana, zaustavi dalja “čupava” gradnja koja se u proteklim godinama odvijala bez šire slike, često na štetu zelenih površina, dječijih igrališta i prostora za javne sadržaje.
Na kraju je inicijativu podržalo svega osam odbornika, dok su SNSD i većina stranaka skupštinske većine ostali – uzdržani. I to je bilo dovoljno da inicijativa padne.
– Čast izuzecima koji su glasali za, ali niko nije birao odbornike da nemaju mišljenje. Tužno je što je njihov plan da se nastavi nezakoniti urbicid. Desetine hiljada djece i mladih već sada znaju da ovdje neće moći da žive normalno i planiraju kako da odu čim im se ukaže prilika – izjavio je za BUKU Aleksandar Jokić, koordinator građanske inicijative “Za plan”.
Podsjetimo, posljednji Urbanistički plan za Banjaluku usvojen je daleke 1975. godine i važio je do 1990. Od tada, grad funkcioniše bez strateškog urbanističkog okvira, a prostorno planiranje svelo se na parcijalne izmjene regulacionih planova, najčešće po mjeri investitora. Takav pristup, kako upozoravaju iz inicijative, doveo je do urbanističkog haosa, prekomjerne gradnje i gubitka javnih prostora.
Ovakav razvoj događaja dolazi u trenutku kada Banjaluka već godinama trpi posljedice neplanske izgradnje. Zgrade niču na svakom slobodnom kvadratu, često bez osnovne infrastrukture, zelenila i prostora za zajednicu. Građani su u više navrata organizovali proteste – zbog betoniranja parkova, sječe drvoreda, uzurpacije dječijih igrališta i gradnje unutar gusto naseljenih blokova. Od Starčevice do centra grada, raste broj inicijativa koje traže odgovorno planiranje, a ne pogodovanje kapitalu. No, i pored toga, glas građana u gradskoj Skupštini ostaje – prečesto ignorisan.