Narodna skupština Republike Srpske razmatraće Informaciju o namjerama Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, EU i pojedinih država članica o deportaciji migranata u treće zemlje i potencijalnim posljedicama po Republiku Srpsku a zatim i usvojiti Deklaraciju Milorada Dodika kojom odlučno odbacuje svaku mogućnost da se na teritoriji Bosne i Hercegovine, a posebno Republike Srpske, otvaraju centri za migrante, azilante, povratnike ili lica kojima je odbijen boravišni ili azilantski status u zemljama Evropske unije i Ujedinjenom Kraljevstvu.
U dokumentu se ističe da Narodna skupština Republike Srpske kategorički odbacuje i protivi se svim planovima, inicijativama ili bilateralnim sporazumima koji bi doveli do uspostavljanja takvih migrantskih centara. Tvrdi se da bi realizacija ovakvih prijedloga predstavljala direktno kršenje ustavnog poretka, ozbiljno narušavanje bezbjednosti građana, te pokušaj demografske i kulturne transformacije prostora Bosne i Hercegovine, a time i Republike Srpske.
Skupština jasno poručuje da bez saglasnosti Republike Srpske ne mogu postojati nikakvi dokumenti, planovi, memorandumi ni razgovori koji bi BiH uveli u procese organizovanog smještanja migranata. Zbog toga se pozivaju svi srpski politički predstavnici u zajedničkim institucijama BiH da odmah, javno i bez zadrške odbace bilo kakvo učešće u planovima koji se tiču migrantskih centara. Ukoliko je bilo koja komunikacija u tom smislu već obavljena s Vladom Ujedinjenog Kraljevstva ili zemljama EU, zahtijeva se da javnost bude informisana o njenom sadržaju.
Posebno se upozorava na to da bi naseljavanje lica iz ratnih zona, ekonomski i socijalno ugroženih područja, među kojima postoje izraženi animoziteti i neprijateljstva, predstavljalo dugoročan bezbjednosni rizik za lokalno stanovništvo. Deklaracija ocjenjuje da nijedna odgovorna vlast ne bi smjela prihvatiti takav teret, posebno ako se radi o nasilnom naseljavanju na prostor koji nije domaći tim licima.
Inicijativa Ujedinjenog Kraljevstva i EU ocjenjuje se kao civilizacijski neprihvatljiva. Kako se navodi u tekstu, ideja da se ljudi koji su odbijeni u drugim zemljama naseljavaju na teritorije koje nisu spremne ni ekonomski ni kulturno da ih prime, ne samo da stvara finansijski i društveni teret, već i ozbiljan bezbjednosni izazov jer ta populacija, kako se tvrdi, može predstavljati realnu opasnost.
Jedan od najosjetljivijih dijelova Deklaracije odnosi se na tvrdnje da bi ovakvi planovi mogli biti pokušaj dugoročne izmjene demografske slike Republike Srpske. Upozorava se na “tihu islamizaciju” i usmjeravanje migranata isključivo ka srpskim područjima, uz primjer sela Lipa kod Bihaća, gdje su, kako se navodi, migranti koncentrisani na prostoru koji je tradicionalno srpski.
Skupština izražava zabrinutost i zbog činjenice da su u trenutku kada Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra planove o smještaju migranata izvan svoje teritorije, postojali razgovori sa određenim političkim akterima u BiH o kojima javnost nije informisana. Zbog toga se zahtijeva potpuna transparentnost u pitanjima koja mogu imati ustavne i bezbjednosne posljedice po entitet.
Jedna od centralnih poruka Deklaracije jeste da Republika Srpska ne želi i neće postati odredište za sprovođenje tuđih, neuspješnih migracionih politika. Odbacuju se svi programi deportacije i smještaja migranata trećih zemalja na teritoriji BiH, a time i RS.
Skupština podsjeća da su BiH i RS već trpjele posljedice ranijih migracionih promašaja evropskih zemalja i Ujedinjenog Kraljevstva, koje, kako se navodi, nisu imale adekvatan odgovor na migrantsku krizu, niti su spriječile nekontrolisani ulazak migranata na ovaj prostor.
Zbog toga se zadužuje Vlada Republike Srpske da preduzme sve mjere iz svoje nadležnosti – kako fizičke, tako i institucionalne – kako bi se spriječila bilo kakva realizacija ovih ili sličnih planova.
Poziva se i javnost: nevladine organizacije, mediji, akademska zajednica i svi politički akteri u RS da se izjasne i dignu glas protiv ideje da BiH, a naročito Republika Srpska, postanu eksperimentalni prostor za smještaj osoba koje su u drugim državama označene kao nepoželjne i neprihvatljive.
Deklaracija ističe da se svaka odluka koja ima posljedice po teritoriju i bezbjednost Republike Srpske mora donositi isključivo uz saglasnost njenih institucija, u skladu sa Ustavom BiH i Aneksom IV Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U slučaju bilo kakvog jednostranog poteza, Narodna skupština najavljuje da će razmotriti sve moguće mjere – političke, institucionalne i pravne – kako bi zaštitila interese Republike Srpske i njenih građana. Jasno poručuju da RS neće učestvovati u sprovođenju bilo kakvih dogovora koji su suprotni ovoj odluci.
Na kraju, Vlada RS se zadužuje da svakih šest mjeseci izvještava Skupštinu o svim relevantnim saznanjima i kretanjima u oblasti migracija. Deklaracija stupa na snagu danom donošenja, a biće objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske.
Opozicija: Priča o migrantima skretanje pažnje
Opozicija iz RS smatra da je pomenuta Deklaracija još jedna politička igra Milorada Dodika da bi skrenuo pažnju sa stvarnih problema.
„Predložio sam da raspravljamo i o odluci Vlade Zimbabvea da preseli kornjače s Galapagosa u Nacionalni park Kozara. Kako drugo da razmišljate? Predlagač je ustavobranitelj i uzurpator Milorad Dodik. Gdje je ta incijativa? Ko je to predložio? S kim je dogovarao? Ali treba baciti bombu: pričaj o glupostima, ali nemoj o Viaductu i stanju u javnom sektoru“, poručio je Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red.
Podsjetimo, britanski premijer Sir Keir Starmer tokom posjete Tirani i Albaniji sredinom maja ove godine najavio je da Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra uspostavljanje takozvanih “return hubova” – centara u kojima bi boravili odbijeni tražioci azila iz UK, dok se ne obrade njihovi zahtjevi za povratak
Članak iz Financial Timesa objavlen 15. maja potvrđuje da su zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH, bile predmet razgovora, dok izvještaji organizacija poput UNHCR‑a i Human Rights Watch‑a upozoravaju na potencijalnu opasnost i zloupotrebu takvih centara, naglašavajući da BiH već ima sistem imigracionih zatvora s nedovoljnim garancijama za ljudska prava. Ukoliko ovo bude sprovedeno, BiH bi mogla postati geopolitički tampon između EU/UK i regiona, suočena s bilježenjem kršenja prava i pritiscima međunarodnih vlasti.
Prijedlozi za “return hubove” su uslijedili nakon poteza Evropske komisije da odobri korištenje istih a koji su predstavljeni kao “inovativno” rješenje za upravljanje migracijama. Ovakva šema zahtijevala bi od zvaničnika da sklope sporazume sa zemljama u kojima će se nalaziti budući prihvatni centri, ali osim informacije o novčanim nadoknadama, za sada nije poznato šta bi takvi sporazumi sadržavali, objavio je BBC.