Lobanja stara najmanje 146.000 godina pronađena u Harbinu mogla bi konačno dati lice misterioznim Denisovcima, piše CNN.
Lobanja gotovo savršeno očuvana, izvučena iz bunara u kineskom gradu Harbin 2018. godine, odmah je pobudila interes, jer nije odgovarala nijednoj do tada poznatoj vrsti pračovjeka. Ipak, naučnici sada tvrde da su pronašli genetski dokaz koji objašnjava kome pripada – i time možda riješili jednu od najvećih misterija ljudske evolucije.
Nakon brojnih pokušaja, istraživači su uspjeli izdvojiti genetski materijal iz fosiliziranog kranijuma – nazvanog „Čovjek zmaj“ – i povezali ga s tajanstvenom grupom ranih ljudi poznatom kao Denisovci. Do sada je pronađeno svega nekoliko kostiju ove vrste, a zbog njihove veličine bilo je teško zamisliti njihov izgled. Denisovci još nemaju zvanično naučno ime.
„Osjećam da smo konačno otklonili dio misterije o ovoj populaciji“, rekla je prof. Qiaomei Fu iz Instituta za paleontologiju i paleoantropologiju Kineske akademije nauka, glavna autorka nove studije. „Nakon 15 godina, znamo kako izgleda prva lobanja Denisovca.“
Ko su Denisovci?
Denisovci su otkriveni 2010. godine, kada je DNK iz prsta fosila pronađenog u pećini Denisova u Altaju (Rusija) pokazao da pripadaju nepoznatoj ljudskoj vrsti. Otada se prikupljaju njihovi ostaci širom Azije, ali slika o njima ostaje nepotpuna.
Nova istraživanja, opisana u dva naučna rada objavljena u srijedu, mogla bi biti najvažniji događaj godine u paleoantropologiji, tvrdi Ryan McRae iz Smithsonian muzeja u Washingtonu.
DNK iz zubnog kamenca
Istraživački tim nije uspio izvući DNK iz kostiju ni iz očuvane zubne pulpe, ali su pronašli mitohondrijsku DNK u zubnom kamencu, koja je genetski povezana s Denisovcima. Mitohondrijska DNK potiče isključivo od majke i daje ograničene informacije, ali i dalje dovoljno da potvrdi pripadnost Denisovcima.
„Ovo je vjerovatno čisti Denisovac, a ne hibrid“, rekao je McRae.
Uz to, iz proteina sačuvanih u dijelu sljepoočne kosti (petrozna kost) tim je takođe pronašao potporu tvrdnji da je lobanja Denisovska – što su objavili u časopisu Science.
Neobična priča o otkriću
Lobanju je 1933. godine pronašao kineski radnik koji je gradio most za vrijeme japanske okupacije. Sakrio ju je na dno bunara, gdje je ostala decenijama dok je njegova porodica nije predala univerzitetu. Naučnici su je prvi put opisali 2021. godine i tada predložili ime Homo longi (čovjek zmaja), po provinciji Heilongjiang (Crna zmajeva rijeka).
Iako su neki već tada pretpostavljali da je riječ o Denisovcu, drugi su smatrali da se radi o još jednoj teško klasifikovanoj fosilnoj vrsti iz Kine. Zbog toga je DNK iz ovog fosila postao ključan dokaz.
Novi koraci u klasifikaciji
Pored DNK, istraživači su analizirali i proteinske potpise koji takođe ukazuju na pripadnost Denisovcima. To omogućava da se sada i drugi fosili porede s ovim uzorom kako bi se potvrdila njihova pripadnost istoj vrsti.
Naučnici sada spekulišu da bi naziv Homo longi mogao postati zvanično ime za Denisovce, slično kao što je Neandertalac uobičajen naziv za Homo neanderthalensis.
Kako su izgledali Denisovci?
Ako je lobanja „Čovjeka zmaja“ tipična, Denisovci su vjerovatno imali: snažne čeone grebene, mozak veličine poput neandertalaca i modernih ljudi, zube znatno veće nego kod obje vrste, robustan, čvrst izgled.
„I dalje bi izgledali kao ljudi. Možda čudniji rođaci, ali naši rođaci“, zaključuje McRae.
Zaključak
Ova otkrića ne samo da prvi put daju lice Denisovcima, već i značajno doprinose razumijevanju raznolikosti ljudske evolucije. Čak i ako se još ne zna sve, misterija Denisovaca više nije tako gusta magla kao nekada.