Kad je nadstrešnica tek rekonstruisane novosadske železničke stanice pala i ubila ljude, jedno od prvih pitanja bilo je da li je objekat imao upotrebnu dozvolu. Kome do tada nije, tad mu je postalo jasno da je reč o dokumentu važnom za bezbednost svakog objekta. Logično bi možda bilo očekivati da je nakon toga država odlučila da pooštri uslove za izdavanje upotrebnih dozvola. Ali nije bilo tako već su propisi izmenjeni tako da deluje kao da prkose logici. Pod parolom ubrzavanja izgradnje objekata za Expo, propisi su olabavljeni. I to se neće odnositi samo na objekte na surčinskom polju. Na koje će se objekte odnositi i zašto to nije dobro, Željko Veljković, reporter Dnevnika na TV Nova.
Ko što se može zaključiti iz imena, upotrebna dozvola je dokument koji bi trebalo da garantuje da je objekat koji je dobija za upotrebu bezbedan. Izdaje se po završetku izgradnje. Kad je reč o objektima namenjenim za Ekspo, država je odlučila da promeni svaki propis koji bi gradnju mogao da uspori te da se upotrebna dozvola može pribaviti tek dve godine po izgradnji. Bilo bi logično da se oni koji na Ekspo dolaze zapitaju da li će onda objekti u kojima će boraviti biti bezbedni. Generalni sekretar Međunarodnog biroa za izložbe, međutim, ne deluje zabrinuto, ali na pitanje o upotrebnim dozvolama odgovara zamenom teza.
„Kada kažemo – privremena građevinska dozvola, ovo je način na koji sam ja razumeo, kako je ovo objašnjeno našem izvršnom odboru i ovo će biti objašnjeno na našoj glavnoj skupštini – gradimo sedam velikih zgrada Ekspa. One imaju trajnu građevinsku dozvolu, a ono što je unutra će biti privremene građevinske dozvole, to su paviljoni svake od zemalja. To nam je veoma jasno zato što kod svih Ekspo događaja imamo privremenu izgradnju. Čak i ono što ste videli u Japanu, dosta toga ćše nestati nakon što se Ekspoi završi u oktobru. Normalno je da ono što je unutra bude urađeno pod privremenom građevinskom dozvolom“, rekao je Dimitri Kerkentzes, generalni sekretar Međunarodnog biroa za izložbe.
„To nije odgovor na pitanje o upotrebnim dozvolama, čini mi se da je u tom odgovoru izbegnut odgovor na pitanje o upotrebnim dozvolama“, rekla je Božena Stojić, urbanistkinja, Ministarstvo prostora.
Ali upotrebne dozvole dokumenti su koje nikako ne bi trebalo izbegavati jer su svojevrsna garancija bezbednosti objekta.
„Kada se desila ova katastrofalna nesreća u Novom Sadu, logična, ljudska, zdrava reakcija je bila – hajte da vidimo koji su to propisi – da ih zategnemo i utegnemo, da bezbednost bude veća. Dakle, da ono gde su bili možda neki propusti u zakonskoj regulativi i primeni te regulativ, da otklonimo, da nam se to više nikad ne ponovi. Ova vlast upravo ide kontra, ona želi da dodatno dereguliše sve te sisteme, ne bi li ubrzala, preskočila procedure, isključila javnost. I to ne može da ide ka boljem kvalitetu gradnje, to će neminovno dovesti do novih propusta, do preskakanja nekih procedura“, kaže Vladimir Obradović, profesor FON-a i član SSP.
A kad se stvari ubrzavaju, laj i pre izmene propisa, dešavale su se tragedije.
„To je ubrzavanje procedura za račun nečega što nije administrativno-birokratska stvar, već su veoma važna pitanja kojim se uređuje nešto što je opasnost po život, bezbednost i zdravlje ljudi“, smatra Dragomir Ristanović, arhitekta i urbanista, RERI.
OFF: Objekti obuhvaćeni izmenom propisa, koji neće imati obavezu pribavljanja upotrebne dozvole čak dve godine po izgradnji nisu međutim samo oni koji se grade na surčinskom polju.
„To je pre svega zloupotreba činjenice da se dešava Ekspo. To je samo jedan način da se, pod tom parolom izmene zakoni i za mnoge druge objekte i za mnoge druge izgradnje. I tu je problem sa upotrebnom dozvolom, što se ona ne mora izdati po završetku izgradnje, nego se može izdati dve godine kasnije“, kaže Stojić.
Koji su to objekti? Oni koje država poželi, a uglavnom se nalaze u programu Skok u budućnost – Srbija 2027.
„To je 232 projekta, na sve njih se primenjuje leks specijalis koji zu svom nazivu nosi naziv Ekspo, ali zapravo se ne primenjuje samo na Ekspo, već se primenjuje na mnoge projekte širom zemlje. I to je ono što je problem sa ovim zakonom, to je ono što je problem sa upotrebnom dozvolom. I mislim da ako to Međunarodnom birou za izložbe do sada nije bilo jasno, nadam se da će im biti sada malo jasnije“, ističe Stojić.
Ali oni koji zbog EXPO-a dolaze, oni će i otići. Širom zemlje ostaće objekti čiju bezbednost niko nijhe proverio. Skok će biti u budućnost, osim za one kojima nešto padne na glavu.