Radost, ushićenje, veselje, bezbrižnost, toplina…To su samo neke od ustaljenih asocijacija na predstojeće praznike. Mnogi od nas novogodišnje i januarske praznike gledaju kao period godine u kojem smo svi sretni, smireni i na okupu. Kod nekih ljudi praznici vjerovatno nose takve osjećaje, ali mnogima oko nas praznici su triger za probleme i unutrašnje nemire.
Dok neki jedva čekaju praznike i prazničnu atmosferu, drugi zaziru i preziru praznike. Jedna od takvih je i naša sagovornica Jasmina iz Sarajeva, što nije njeno pravo ime, ali ćemo je tako zvati za potrebe ovog teksta.
“Nikada u svom odraslom nisam bila ljubitelj te praznične atmosfere koja pretpostavlja da budeš sretan i nasmijan. I ako to nisi, slijedi mnoštvo pitanja na koja nemaš odgovor. Onda sam shvatila da je lakše odglumiti sreću”, kaže Jasmina.
Shvativši da joj praznična atmosfera stvara nelagodu i kada joj je namještanje osmijeha postalo veliki napor od poslodavca je počela zahtijevati da radi za praznike.
“Na taj način sam osiguravala opravdani izostanak sa proslava i sebe riješavala napora i nelagode koju mi izaziva praznična atmosfera. Tek nekoliko godina prije sam negdje naletila na pojam Holiday blues. Shvatila sam da se ustvari inače priustni simptomi anksioznosti tada samo pojačavaju i dobila sam neka objašnjenja. Što mi je ustvari bilo značajno da pokušam da utvrdim zbog čega mi se to dešava. Odgovore na ova pitanja pokušavam dokučiti u svom privatnom prostoru jer se o tome javno ne govori, niti postoji razmijvanje. Umjesto toga često čujem osude: “Nije joj ništa, samo izmišlja”,”Previše si negativna”, “Sve ti je to u glavi, moraš biti malo pozitivnija”, “Imaš sve u životu, a opet si takva”, “Nezahvalna si, šta ti fali”. Ovo su ustvari odgovori nastali u našem društvenom kontekstu koji odbija da se bavi mentalnim bolestima ili stanjima”, svjesna je Jasmina svog problema.
Dragana Đokić, psiholog i psihoterapeut u edukaciji za BUKU objašnjava šta je to holiday blues.
“Holidej bluz je relativno nov i još nedovoljno poznat pojam, a zapravo predstavlja skup osjećanja, koje prate misli i ponašanja, a koja se pojavljuju uoči i tokom praznika. To su oni dani za koje osobe, koje se bore sa holidej bluzom, jedva čekaju da prođu. Teže da se izoluju od ljudi, da izbjegnu okupljanja, slavlja, poklanjanja i svu tu prazničnu pompu i veselje. Može im se činiti da se svi oko njih osjećaju tako “dobro” a da je jedino njima “loše” što im stvara dodatni osjećaj krivice”, pojašnjava Đokić.
Kraj godine je za mnoge od nas ujedno i najstresniji period u godini, bilo u poslovnom ili privatnom životu. Kraj godine obilježava i završetak započetih obaveza, sumiranje učinjenog tokom godine, podsjećanje na novogodišnje ciljeve, planove i sl.
“Ljudi kojima smo okruženi imaju od nas određena očekivanja, koja često ne možemo da ispunimo, a kada na to dodamo upoređivanje s drugima, koji su prema našem mišljenju uspješniji i mnogo više ostvarili u godini koja je na izmaku, često osjećamo stid jer neke stvari nismo odradili i završili onako kako su drugi očekivali od nas. Prekidi emocionalnih veza, odvojenost od porodice i prijatelja takođe predstavljaju samo još jedan razlog za pojavu ovakvih osjećanja uoči praznika”, govori Đokić
Gubitak bliske osobe, gubitak posla ili problemi sa zdravljem su visoko na listi okidača za prazničnu depresiju. Dodatni okidač je činjenica da je jedno od obilježja praznika porodično okupljanje, a ujedno i podjednik na članove porodice kojih više nema.
Pogotovo ukoliko se gubitak dogodio uoči ili tokom praznika u prošlosti, pa sva ta praznična atmosfera samo podsjeća na gubitak i bol usljed tog gubitka”, govori naša sagovornica.
Holiday blues ili prazničnu depresiju nije uvijek lako prepoznati. Nekada možemo misliti da smo samo umorni, bezvoljni ili zasićeni. No, stručnjaci kažu da se kod osoba koje pate od praznične depresije prvo uočavaju promjene u raspoloženju, uznemirenost, pojačan stres i zabrinutost. Takve osobe gube i vilju ua svakodnevne aktivnosti.
Odbijanje i izbjegavanje zajedničkih druženja i sve češće ostajanje kod kuće, uz smišljanje izgovora i opravdanja. Pritisak i očekivanja okoline rastu sve više, a tako raste i razdražljivost i osjećaj savladanosti i bespomoćnosti. Odjednom sve postaje tako teško, tako dosadno i bez ikakvog smisla. Dolazi do promjena u spavanju i ishrani. Neke se osobe, u periodu holidej bluza, suočavaju sa nesanicom, dok drugi imaju potrebu da što više spavaju, ali se i posle dužeg spavanja bude umorni i bezvoljni. Kako se praznici približavaju, anksioznost i depresivnost postaju očigledniji, osjećaj usamljenosti intenzivniji uprkos okruženosti ljudima”, kaže Đokić.
Simptomi koji ukazuju na prazničnu depresiju su isti ili slični simptomima nekih drugih stanja, pa je doro u tim momentima napraviti jedan mali lični inventar.
“Postaviti sebi pitanja da li se to ranije dešavalo, da li postoje neki objektivni razlozi zašto se tako osjećamo, kada su i na koji način počeli da se manifestuju simptomi i da li ih, kada izuzmemo sve druge moguće uzroke, možemo dovesti u vezu sa praznicima, dešavanjima uoči praznika i drugim događajima iz prošlosti na koje nas praznični dani podsjećaju. Iako isključimo sve druge moguće uzroke, svakako predlažem konsultacije sa psihologom ili terapeutom”, odgovara Đokić na pitanje kako prepoznati prazničnu depresiju kod sebe ili kod drugih ljudi.
Iako je holiday blues relativno nov pojam i o njemu se govori on je češći nego što mislimo. Zbog nedostatka svijesti i informacija ljudi ga ne znaju prepoznati, pa često nisu svjesni šta i zašto im se dešava.
“To ih zbunjuje i navodi na misli da su u pitanju ozbiljne promjene i zdravstveni problemi. U populaciji je zastupljen među odraslom populacijom, pogotovo među pripadnicima treće dobi.”
Kod opštepoznatih mentalnih i zdravstvenih stanja postoji dovoljno uvriježenog znanja kada znamo i sami procjenjujemo da li ćemo posjetiti doktora ili popiti neki analgetik, ali kada je u pitnaju holiday blues, pravo je pitanje da li trebamo čekati da praznična depresija prestane sama od sebe ili trebamo djelovati?
Odgovor je dvoznačan i zavisi od osobe do osobe odnosno njenih kapaciteta za prevladavanje takvih situacija.
“Ne treba odmah praviti temu i dramu, ali ako su i posle nekog određenog vremena, kada prođu praznici i kada se sve vrati u neko pređašnje stanje, simptomi i dalje prisutni, tada se obavezno obratiti psihologu ili psihoterapeutu. Postoje stanja koja su prolazna i tada treba strpljivo sačekati da težak period prođe, ali postoje i situacije kada praznična depresija može prerasti u jedno ozbiljno kliničko stanje koje zahtijeva kompletnu psihodijagnostiku i tretman. Ponavljam da to zavisi od mnogo faktora, kao što su: ranija iskustva, kvalitet života, uslovi života, starost, postojanje mreže podrške i dr”, savjetuje Đokić.
Kada je u pitanju prevencija praznične depresija ona je moguća samo kada se ponavlja, dok kod prvih simptoma praznične depresije nije moguće govoriti o prevenciji jer osoba koja se suočava prvi put sa prazničnom depresijom ne zna i ne može unaprijed znati šta joj se dešava. Nađe se u jednom neobičnom, za nju čudnom i zbunjujućem stanju i traži moguće razloge za stanje u kojem se nalazi.
Ali, osobe koje već imaju iskustva sa prazničnom depresijom, mogu preventivno djelovati tako što će ići na psihoterapiju, raditi na sebi, osnovati mrežu podrške, pobrinuti se za sebe i svoje potrebe i funkcionisati, prije i tokom praznika, onako kako njima najviše prija”, kaže Đokić.
Kao i kod većine oboljenja ili mentalnih stanja tako i holiday blues ima rizične skupine. Posebno osjetljivim osobama smatraju se osobe s iskustvom gubitka i osobe koje su i prije praznika patile od nekih simptoma iz spektra mentalnih oboljenja, kao i osobe koje žive daleko od svojih kuća i najbližih
To su obično studenti koji studiraju u inostrantsvu ili osobe koje su na radnom zadatku, odvojene od svojih domova. Takođe, osobe koje žive u lošim materijalnim uslovima ili se suočavaju sa određenom životnom kriznom stuacijom sklone su ispoljavaju nekih od simptoma holidej bluza. Iako su ovo najranjivije grupe ljudi, praznična depresija može da se dogodi svima, u određenim uslovima i usljed određenih životnih događaja”, zaključuje naša sagovornica.
Novi vijek i digitalno doba nosi nove načine svakodnevnog funkcionisanja, rada, ali i novih problema. Holiday blues je problem XXI vijeka i zato o njemu ne znamo dovoljno, ali kao i kod svih ostalih mentalnih stanja najmanje što možemo da uradimo jeste da ga ne potcijenjujemo i da pružimo podršku sebi i ljudima oko nas. Nismo roboti i ne možemo se baždariti na prazničnu sreću