Sjedinjene Američke Države ne kriju da žele da se članice NATO-a obavežu da će u budućnosti izdvajati najmanje pet odsto BDP-a za odbranu.
Ministri odbrane NATO-a sastali su se u sjedištu alijanse u Briselu na posljednjem sastanku prije istorijskog samita NATO-a u Hagu od 24. do 26. juna. Generalni sekretar Mark Rute rekao je da je ovaj sastanak od istorijskog značaja jer je dogovoren ambiciozan cilj novih kapaciteta, od protivvazdušne i raketne odbrane preko logistike do specijalizovanih operativnih formacija.
“Treba nam više sredstava, snaga i kapaciteta kako bismo se pripremili za suočavanje s bilo kakvom prijetnjom i u potpunosti sprovedemo naš plan kolektivne odbrane. Za to nam je potrebno znatno više resursa za odbranu, koja je ključ svega”, rekao je generalni sekretar NATO-a.
Ministri odbrane razgovarali su o odbrambenim ciljevima i jasnoj potrebi za povećanjem kapaciteta, a šefovi država ili vlada će na samitu u Hagu odlučiti o raspodjeli potrebnih sredstava za to. Rute je popodne potvrdio da je postignut inicijalni dogovor.
“Dogovorili smo se o ambicioznom novom skupu ciljeva u pogledu sposobnosti i to je veoma važno. Tačno smo opisali u koje sposobnosti saveznici treba da investiraju u narednim godinama. To uključuje protivvazdušnu odbranu, borbene avione, tenkove, dronove, ljudstvo i logistiku. Sve je to potrebno da bi naše odvraćanje i odbrana bili jaki, a naši ljudi bezbjedni”, rekao je Rute.
Sjedinjene Američke Države ne kriju da žele da se članice NATO-a obavežu da će u budućnosti izdvajati najmanje pet odsto BDP-a za odbranu. To je potvrdio američki ministar odbrane Pit Hegset na sastanku ministara odbrane u Briselu u srijedu. Rekao je da je NATO do sada “mjesečario prema irelevantnosti” i da je učešće američkog predsjednika Donalda Trampa dovelo do oživljavanja ovog saveza i shvatanja potrebe evropskih saveznika za većim ulaganjima u odbranu.
“To je sada posao koji je pred nama”, potvrdio je Rute, dodajući da se granica od pet odsto odnosi “na sve saveznike”, uključujući i Sjedinjene Države. Američki ministar odbrane Hegset je izrazio uvjerenost da će NATO u narednih nekoliko nedjelja postići dogovor o cilju investicija od pet odsto, od čega bi 3,5 odsto bilo za vojsku, a preostalih 1,5 odsto za odbrambenu infrastrukturu i povezane aktivnosti.
“Bio je to savez koji je mesečario prema irelevantnosti, a predsednik Tramp je u svom prvom mandatu to prekinuo i rekao da svi treba da troše više. On sada radi isto po ovom pitanju. Vidio sam ovdje da su mnoge zemlje spremne da idu do krajnjih granica kako bi postigle cilj. To je dobro. Ovako prijatelji pomažu prijateljima”, rekao je Hegset, odbacujući mogućnost da Amerika “napusti NATO”, ali je više puta ponavljao potrebu da drugi saveznici povećaju svoje odbrambene kapacitete.
Mark Rute, generalni sekretar NATO-a, takođe je rekao da je cilj postići svojevrsnu ravnotežu između odbrambenih sposobnosti Sjedinjenih Država s jedne strane i sposobnosti evropskih saveznika i Kanade s druge strane. Ovaj jaz je trenutno neprihvatljivo veliki i čini i Evropu i Kanadu zavisnim od američke odbrambene spremnosti kroz princip kolektivne odbrane NATO-a.
“SAD su potpuno posvećene NATO-u, ali se istovremeno očekuje da Evropljani i Kanađani povećaju svoje izdatke za odbranu. Siguran sam da ćemo to postići do samita u Hagu”, rekao je generalni sekretar NATO-a.
Ali neće biti lako ubijediti svaku zemlju da uloži pet odsto BDP-a u odbranu. To je očigledno iz izjave španske ministarke odbrane Margarite Robles, koja smatra da je dva odsto dovoljno.
“Mislimo da je dva procenta dovoljno da ispunimo obaveze koje smo preuzeli. Važno je da svaka zemlja bude u stanju da ostvari ciljeve koje je sebi postavila”, rekao je Robles.
Ali Španija neće staviti veto na odluku NATO-a za postavljanje cilja od pet procenata BDP-a za ulaganja u odbranu. Postoje i druge zemlje kojima neće biti lako da objasne svojoj javnosti tako dramatično povećanje ulaganja u odbranu, posebno ako je neki drugi sektor, poput zdravstva, socijalnih prava i obrazovanja, uskraćen za to.