Sve češće ekstremne temperature više nisu izuzetak, već dio svakodnevice, a naučnici Hemijskog instituta u Ljubljani, koji se godinama bave razotkrivanjem mitova o klimatskim promjenama, donose i optimistične i pesimistične vijesti.
Dobra vijest je da sve manje ljudi negira postojanje klimatskih promjena. Ali, ona loša je da su rješenja sve dalja i zahtjevnija.
“Iako smo decenijama govorili da se treba pripremiti na posljedice globalnog zatopljenja, danas je jasno da smo neke ključne prilike već propustili. Promjene su stvarne, tu su i – nepovratne su. Samo jedan primjer govori dovoljno: do 2050. očekuje se porast nivoa Jadranskog mora za 20 do 30 centimetara. Uz to, obalne poplave postaće trideset puta učestalije”, piše slovenački portal “24ur”.
Da je porast nivoa mora jedini problem, još bismo mogli reagovali na primjer podizanjem zaštitnih barijera. Ipak, stvarnost je daleko složenija. Klimatske promjene dolaze u paketu s nizom dodatnih izazova, od toplotnih talasa i sve snažnijih oluja, do dugotrajnih suša i klimatski uslovljenih migracija.
Kako upozoravaju iz slovenačke Agencije za okolinu (ARSO), ekstremni vremenski uslovi koji sve češće pogađaju i Sloveniju potvrđuju predviđanja naučnika koja godinama zvuče poput upozorenja na koja se premalo obraćala pažnja.
I dok među političarima sazrijeva saznanje da je hitno djelovanje nužno, mnogi se još uvijek uzdaju u čudesna tehnološka rješenja. Vjeruju da ćemo moći nastaviti da živimo kao dosad, ali s održivijim izvorima energije. Međutim, tehnologija nije čarobni štapić, njeni rezultati ne dolaze preko noći, a većina svijeta ih jednostavno ne može priuštiti.
Ono o čemu se gotovo uopšte ne govori jeste potreba za promjenom ekonomskog sistema. Trenutni model rasta direktno nas je doveo do problema s kojima se sada suočavamo. Kako ističu slovenski stručnjaci:
“Ako je pad BDP-a od pola posto i dalje razlog za paniku, teško je očekivati da će države ozbiljno pristupiti nužnim promjenama. Buduće generacije moraće početi da razmišljaju potpuno drugačije”, govore stručnjaci iz ARSO-a.
Ističu da će roditelji, ali i šira društvena zajednica, morati redefinisati što znači kvalitetan život. Umjesto težnje za posjedovanjem više, moraće težiti životu u zdravijem, sigurnijem i održivijem okruženju.
“Ali postavlja se ključno pitanje, imamo li kao društvo uopšte dovoljno vremena za postupno prilagođavanje? Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva globalni odgovor. A danas, kako ironično zaključuju slovenački naučnici, lakše je povjerovati u Djeda Mraza nego da će svjetski lideri zaista postići dogovor kojim bi svi, makar djelimično, odustali od vlastite moći i bogatstva, a u korist zajedničke budućnosti”, piše portal “24ur”, a prenosi “24Sedam“.