Dok globalni lideri pokušavaju navigirati sve kompleksniji svjetski poredak, Economist Intelligence Unit (EIU) objavljuje alarmantan izvještaj: geopolitička nesigurnost je u porastu, a 2025. bi mogla donijeti još veću nestabilnost.
Protekcionizam i nepredvidive politike postaju norma
Prema EIU, svijet više ne funkcioniše po pravilima slobodne trgovine i stabilnih političkih savezništava. Umjesto toga, protekcionističke mjere, carinske barijere i ekonomski nacionalizam sve češće dominiraju globalnim odnosima.
Zemlje sve više štite domaće industrije, ograničavaju strane investicije i postavljaju nove prepreke protoku robe, usluga i tehnologije. Ova zatvorenost dodatno otežava saradnju, čak i među tradicionalnim partnerima poput EU i SAD-a.
Lanci snabdijevanja pod pritiskom
Globalni lanci snabdijevanja, već narušeni pandemijom i ratom u Ukrajini, sada trpe dodatni pritisak zbog političkih tenzija i strateških rivalstava. Ključne sirovine, energenti i tehnološke komponente sve teže stižu do krajnjih korisnika.
Poseban fokus izvještaja stavljen je na “de-risking” politiku prema Kini, gdje mnoge zapadne kompanije pokušavaju premjestiti proizvodne lance iz Azije u druge, politički stabilnije regije – što dodatno povećava troškove i usporava globalnu trgovinu.
Ekonomska fragmentacija svijeta
Sve više se govori o “fragmentiranom globalizovanom sistemu” u kojem trgovinski i politički blokovi formiraju zatvorene zone saradnje, poput BRICS-a naspram G7. Ovo smanjuje efikasnost multilateralnih institucija i povećava rizik od regionalnih konflikata.
Bosna i Hercegovina na liniji udara?
Za male i otvorene ekonomije poput BiH, ovakvi globalni trendovi predstavljaju direktnu prijetnju stabilnosti. Sve veća zavisnost od uvoza, promjene cijena energenata i neizvjesnosti na tržištima mogu se vrlo brzo preliti na lokalni nivo, s ozbiljnim posljedicama za građane i privredu.