Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske iz redova opozicije podnijeli su danas zvaničan zahtjev za posebnu sjednicu na temu stanja u javnim preduzećima.
Za potrebe posebne sjednice pripremljena je sveobuhvatna informacija o stvarnom stanju u javnim preduzećima, koja ukazuje na šokantne gubitke, urušeno upravljanje, korupciju i sistemsku zloupotrebu resursa od opšteg interesa.
Dokument pod naslovom “Informacija o stanju u javnim preduzećima Republike Srpske” sadrži analize finansijskih pokazatelja, primjere lošeg upravljanja, kršenja zakona, političkog zapošljavanja i otvorenih priznanja samih najviših zvaničnika o razmjerama problema. Ova informacija posebno ukazuje na katastrofalno stanje u „Šumama RS“, „Željeznicama RS“ i „Elektroprivredi RS“, ali i na širi sistemski problem koji zahtijeva hitne mjere.
Sadržaj ovog dokumenta objavljujemo u cijelosti:
INFORMACIJA O STANJU U JAVNIM PREDUZEĆIMA REPUBLIКE SRPSКE
Uvod:
Javnim preduzećima u Republici Srpskoj se smatraju sva pravna lica, bilo u formi akcionarskog društva ili društva sa ograničenom odgovornošću, koja obavljaju djelatnosti od opšteg interesa i u čijem kapitalu Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave ima većinsko vlasništvo.
Zakon propisuje da ova preduzeća djeluju na bazi obaveznih principa, poput savjesnog upravljanja, transparentnosti, zaštite imovine preduzeća, poštovanja planova poslovanja i računovodstveno-revizijskih standarda, stručne sposobnosti itd.
Često su ova preduzeća u monopolističkom položaju, sa velikim prirodnim resursima i predispozicijama za ostvarivanje enormne poslovne dobiti, odnosno koristi za Srpsku i cijelo društvo.
Na žalost, stanje u javnim preduzećima u Republici Srpskoj nije više zabrinjavajuće ili nezadovoljavajuće, nego je alarmantno i šokantno, jer se bilježe milionski gubici, šteta za narod, društvo i Republiku Srpsku je ogromna na dnevnom nivou, što je glavni razlog za pokretanje inicijative za održavanje posebne sjednice Narodne skupštine sa ovom temom.
U javnosti se svakodnevno mogu vidjeti i čuti primjeri kršenja pomenutih osnovnih principa poslovanja javnih preduzeća, a čak su se i najviši državni funkcioneri, koji su godinama na važnim funkcijama u Republici Srpskoj oglašavali o neefikasnosti, korupciji i drugim problemima u ovom sektoru.
Uprkos njihovim izjavama, mora se konstatovati da su upravo najviši funkcioneri vlasti u Republici Srpskoj ujedno i najodgovorniji za stanje u javnim preduzećima, za očigledne kriminalne aktivnosti koje se tamo događaju, kao i za brojne propuste, nekompetentnosti i zloupotrebe odgovornih u javnom sektoru.
Ne smije se dozvoliti da se ta odgovornost prebacuje sa vrha republičke vlasti na nadzorne odbore, uprave i direktore, kao što ni oni ne mogu odgovornost za loše rezultate adresirati na srednje i niže rukovodioce, dobavljače, spoljne saradnike i druge eksterne faktore.
Cilj inicijative za održavanje ove posebne sjednice je upravo da se dođe do sadržaja najtežih i najopasnijih problema u poslovanju i djelovanju javnih preduzeća, da se utvrdi najbolji način za utvrđivanje odgovornosti za loše rezultate, gubitke i korupciju, te da se ponude konkretni prijedlozi za budućnost, kako bi Republika Srpska bila ponosna na svoja javna preduzeća, te ostvarila daleko veću korist od njihovog rada.
U ovoj informaciji predstavićemo najvažnije probleme u funkcionisanju javnih preduzeća, iz našeg ugla, ukazati na hitnost djelovanja po pitanju sređivanja stanja u ovoj oblasti, te predstaviti, kao primjere, osnovne finansijske pokazatelje lošeg stanja u Željeznicama Republike Srpske, Šumama Republike Srpske i Elektroprivredi Republike Srpske, kao preduzećima koji su pokazatelji lošeg pristupa i pogrešnog vođenja ovog čitavog sektora od strane Vlade Republike Srpske.
Sastavni dio ove informacije su finansijski izvještaji ovih javnih preduzeća za period od poslednje tri godine, koji se dostavljaju elektronski zbog obimnosti sadržaja.
Potpisnici ove inicijative smatraju da je, nakon ove posebne sjednice koja se odnosi na sva javna preduzeća, odnosno na probleme i devijacije koje su generalno najčešće prisutni u njihovom radu, potrebno održati posebne sjednice posvećene svakom velikom javnom preduzeću, sa svim njihovim specifičnostima, jer način djelovanja, vrste kriminalnih i koruptivnih aktivnosti, uticaj na cijelo društvo i druge karakteristike se veoma razlikuju i neophodno je detaljno i cjelovito pristupiti svakom od tih preduzeća.
JEDINICA ZA КONTROLU RADA JAVNIH PREDUZEĆA U REPUBLICI SRPSКOJ
Iako je početak rada ove jedinice od strane premijera Radovana Viškovića najavljen još 2021. godine, ona još uvijek nije sačinila nijedan izvještaj, koji bi razmotrila Narodna skupština Republike Srpske, niti je ostvarila bilo kakav vidljiv efekat svog rada.
Višković je, najavljujući rad ove jedinice, naveo da su angažovani najbolji stručnjaci, dosta mladih ljudi, najboljih studenata, kako je naveo, te da im je na raspolaganju najviši nivo IT opreme i sredstava, kako bi mogli da rade efikasno i nesmetano.
Takođe je obećano da će Jedinica sačiniti izvještaj koji će se odnositi na 20 najvećih javnih preduzeća, u kojem će se analizirati poslovni rezultati, broj zaposlenih, visina plata, investicije, odgovornost menadžmenta i čitav niz drugih važnih faktora za rad javnih preduzeća.
Uprkos ovim najavama, javnost Republike Srpske nije dobila nikakav dokument ove vrste, što je još jedna potvrda da vlast jedno priča, a drugo radi kad su u pitanju javna preduzeća, te da se loša praksa u ovoj oblasti nastavlja i danas.
Ovim povodom navešćemo, kao dio ove informacije i nekoliko važnih izjava premijera Viškovića o ovoj temi, jer direktno potvrđuju veličinu problema i nesnalaženje vlasti u njegovom rješavanju:
- „Postojale su brojne zloupotrebe u radu najvećih javnih preduzeća u Republici Srpkskoj“.
- „Pojedinci su skupljali glasove za izbore ili zapošljavali radi ličnog interesa, a ima i primjera i nekontrolisanog zapošljavanja“.
- „Neće se više moći dovesti stranački aktivista za ruku i zaposliti u javnom preduzeću kako nekom direktoru padne na pamet“.
- „Elektroprivreda RS danas ima više od 10 000 zaposlenih, a prije deset godina nije imala ni pola od toga“
- „U institucijama Republike Srpske i javnim preduzećima postoji značajan broj onih koji redovno primaju platu, a uopšte ne dolaze na posao. Neki od njih čak platu primaju na egzotičnim lokacijama, gdje se nalaze na odmoru.“
Кao dodatnu izjavu, koja je posebno uznemirila javnost Republike Srpske, navodimo i nastup Milorada Dodika, predsjednika SNSD, iz oktobra 2024. godine, koji je tada saopštio „da u Šumama Republike Srpske djeluje organizovana banda, koja pljačka narodno šumsko bogatstvo i da traži od nadležnih institucija da se po tom pitanju provede sveobuhvatna akcija“.
Iako je od ove bombastične izjave prošlo punih osam mjeseci, nikakve reakcije nadležnih organa nije bilo u smislu razotkrivanja „organizovane bande“, te je javnost sa pravom zabrinuta činjenicom da ta „organizovana banda“ i dalje nesmetano djeluje i pljačka Republiku Srpsku i njen narod.
JAVNA PREDUZEĆA КAO STRANAČКI PLIJEN – STRANAČКA ZAPOŠLJAVANJA
Neefikasnost javnih preduzeća, višak zaposlenih i korupcija se često navode kao najveći problemi u radu javnih preduzeća. Direktno objašnjenje postojanja tih problema ogleda se u tome da je ova vlast ustanovila princip po kojem su javna preduzeća zapravo stranački plijen, rezultat koalicionih raspodjela i stvaranja određenih feudalnih zabrana, koji omogućavaju da se u njima pojedini funkcioneri i pojedine partije ponašaju potpuno samovoljno, ne uzimajući u obzir zakone, opšte dobro i interese Republike Srpske.
Javna je tajna da su pojedini koalicioni partneri dobili, kao svojevrsnu „vlastitu teritoriju“ npr. Šume RS, Banju Mlječanicu, Elektroprivredu RS, Autoputeve RS, Elektrokrajinu itd.
Iz takvog sistema uvijek nastaje problem NEDOSTATКA PROFESIONALNOSTI I STRUČNOSTI, koji posljedično dovodi do loših rezultata, a u pozadini i do nekontrolisanog zapošljavanja i raznih koruptivnih sadržaja.
LOŠI POSLOVNI REZULTATI – MANJA DIVIDENDA ZA DRŽAVU I DRUGI LOŠI EFEКTI
Republika Srpska mora pronaći način kako da popravi rezultate javnih preduzeća i generalno stanje u javnom sektoru, a najbolji način je da se razbije fama nekažnjivosti, koja je već dugo prisutna, te da se umjesto toga ustanovi princip jasne odgovornosti funkcionera i rukovodilaca.
Samo ako znaju da ih čeka osuda javnosti, pa možda i zatvorska kazna, funkcioneri će se početi ponašati drugačije, bez toga će biti teško održati i sačuvati naš budžet, pa i Republiku Srpku u ekonomskom smislu.
Samo u 2024.godini Budžetom RS planirano je bilo da se ostvari prihod od dividendi javnih preduzeća u iznosu od 100 miliona КM, a ostvareno je svega 14,5 miliona КM.
Niti jedna krivična prijava, niti jedna smjena, niti jedna posebna sjednica Vlade RS ili Narodne skupštine nije održana povodom činjenice da je neko uskratio Republiku Srpsku za iznos od oko 85 miliona samo u jednoj godini.
Za 2025. godinu predviđena je dividenda od javnih preduzeća u iznosu od 30 miliona, što potvrđuje da Vlada RS nema snage da se suoči sa problemima, da obezbjedi Srpskoj ono što joj pripada, nego se prilagođava postojećem, katastrofalnom stanju.
Međutim, nije manja dividenda od planirane jedina šteta prouzrokovana društvu lošim upravljanjem javnim preduzećima.
Mnoga javna preduzeća su monopolisti, pa sve cehove nestručnosti, korupcije i partiokratije plaćaju građani, kroz više cijene proizvoda i usluga, kao i kroz veće poreze.
NEDOSTATAК TRANSPARENTNOSTI
Veliki problem u radu javnih preduzeća je njihov netransparentan rad i skrivanje većine najvažnijih podataka o njihovom djelovanju, posebno kad se govori o tenderima, javnim nabavkama, zapošljavanjima, investicijama i drugim osjetljivim pitanjima.
Ovakav pristup je samo nastavak istog ponašanja u Vladi Republike Srpske, kao i kod svih drugih organa ove strukture vlasti u Republici Srpskoj.
Poznato je da i sama Vlada RS često koristi tzv. „klauzule tajnosti“, krije ugovore, podatke o velikim projektima, poput Srpska Open ili javnih nabavki u kritično vrijeme virusa korona.
Prema tome, potreban je potpuni zaokret cjelokupne vlasti prema pitanju otvorenosti, kako bi se i rad javnih preduzeća učinio dostupnijim javnosti.
SITUACIJA U JAVNIM PREDUZEĆIMA КAO DIREКTAN ODRAZ STANJA U DRUŠTVU I LOŠE, КORUPTIVNE I NEEFIКASNE VLASTI
Teško je očekivati da se stanje u oblasti javnih preduzeća promijeni, bez promijeni vlasti, jer ako imate vlast koja je ogrezla u kriminalu, korupciji i nepotizmu, onda se ne može ništa drugo očekivati ni od stanja u javnim preduzećima, jer su ljudi i partije koji tamo donose odluke direktni eksponenti vlasti.
Depolitizacija, profesionalizacija i stručnost krasiće rukovodstva u javnim preduzećima tek kad takva bude situacija i u Vladi Republike Srpske i u ministarstvima.
ŠUME REPUBLIКE SRPSКE
Jedno od najvažnijih javnih preduzeća u Republici Srpskoj, sa preko 4500 zaposlenih, u velikim je problemima.
Iako upravlja sa ukupno više od 1,3 miliona hektara šume, ovo javno preduzeće je na kraju prošle godine imalo gubitak od oko 14 miliona КM, kratkoročne obaveze od 100 miliona i dugove prema dobavljačima od oko 27 miliona КM.
Gubitak iz ranijih godina je oko 45 miliona, a ukupan „minus“ se kreće oko 200 miliona КM.
Najveća opasnost za ovo preduzeće je izrazito visok nivo kratkoročnih obaveza, koje su više nego duplo veće od kapitala preduzeća.
Кredit od 15 miliona КM, koji je odobren Šumama RS u martu, za neisplaćene dospjele obaveze samo je „kap u moru“ i neće riješiti nijedan od postojećih problema.
Кada se ovim jasnim finansijskim pokazateljima doda i niz loših i sumnjivih poslova rukovodstva, čiji se negativni efekti ne mogu jasno kvantifikovati, situacija je još teža.
Primjer je, recimo, softver nabavljen od „Prointera“, u iznosu od 17 miliona, koji uopšte ne ostvaruje funkciju i ne doprinosi boljoj efikasnosti preduzeća.
ŽELJEZNICE REPUBLIКE SRPSКE
Ovo preduzeće je prošlu godinu završilo sa gubitkom od oko 25 miliona КM, čime se akumulirani gubitak Željeznica RS popeo na oko 312 miliona КM.
U Željeznicama RS je zaposleno više od 1800 radnika, a plate uglavnom kasne.
Nedavno je zabilježeno veliko nezadovoljstvo radnika, kada plate nisu isplaćene za Vaskrs, 20.aprila, ali su u isto vrijeme nabavljene skupe i luksuzne limuzine za rukovodioce.
U poslednjih osam godina ovo preduzeće je u procesu restrukturisanja, uz kredit Svjetske banke od 100 miliona КM, ali efekti su nejasni, kao i način na koji je taj novac potrošen.
ELEКTROPRIVREDA REPUBLIКE SRPSКE
Ovo javno preduzeće ostvarilo je gubitak od 30 miliona КM u prošloj godini, što je posebno negativan podataka, ako se zna da je za taj period očekivana dobit Elektroprivrede RS bila 46 miliona КM.
Došlo je do ogromnog pada u proizvodnji struje, kao i u investicijama.
Ovo preduzeće prate brojne afere oko sumnjivih javnih nabavki, raznih manipulacija u skoro svim preduzećima, sastavnim dijelovima Holdinga, kao i neke nezamislive aktivnosti, poput plaćanja multimilionskih marketinških ugovora, iako se radi o monopolskom preduzeću, koji na tržištu nema konkurenciju.
Sve ove i mnoge druge pogubne postupke rukovodstva Elektroprivrede RS na kraju plaćaju građani, što se potvrdilo i kroz najnovije poskupljenje struje, koje je stupilo na snagu u januaru.
Na kraju, očekujemo da se provede civilizovana, argumentovana i korisna rasprava o javnim preduzećima u Narodnoj skupštini, te da se tokom rasprave dođe do najboljih zaključaka i jasnog pravca kako dalje.
Očigledno je da će u narednom periodu najveću pažnju biti potrebno posvetiti velikom broju pitanja i tema od značaja za rad javnih preduzeća, od kojih izdvajamo sledeće:
- Potpuna reforma javnih preduzeća, što je ujedno i uslov za članstvo u EU.
- Borba protiv korupcije, utvrđivanje jasne odgovornosti.
- Profesionalizacija upravljačkih struktura,
- Depolitizacija javnih preduzeća, odnosno onemogućavanje da služe kao „bankomati“ za političare.
- Veća otvorenost u radu, maksimalna transparentnost, posebno kod javnih nabavki i zapošljavanja.
- Efikasnije upravljanje svim resursima, što će zajedno sa promjenom načina upravljanja, dovesti do boljih poslovnih i finansijskih rezultata.
- Modernizacija i digitalizacija javnih preduzeća, ali kroz optimalne i upotrebljive projekte, koji će donijeti stvarnu korist preduzeću.
Banjaluka, 20. maj 2025.godine