Teško je pronaći restoran na hrvatskom primorju koji je snizio cijene, ali je većina ostala na istom nivou kao prošle godine.
Analiza agencije “Novasol”, pokazuje da su prosječne cene obroka u Hrvatskoj sedam do deset odsto više u poređenju sa Španijom, Grčkom i Portugalom, zbog čega su ugostitelji odlučili da cijene ostave na istom nivou kao prošle godine.
“Razlike u cijenama u restoranima između Hrvatske i drugih mediteranskih zemalja mogu se pripisati različitim faktorima, uključujući troškove rada, poreske stope, sezonsko poslovanje, logistiku i dostupnost sastojaka. U krajnjoj liniji, prosječna cijena ručka u restoranu srednje klase u Hrvatskoj je oko 15–18 evra, dok u Španiji ili Grčkoj isti nivo usluge može koštati oko 13–15 evra”, kaže Josip Štulić, direktor međunarodne turističke grupe “Awaze2 i dodaje:
“Tačno je da su u Hrvatskoj maloprodajne cijene hrane i pića iznad proseka EU, sa povećanjem od 35 odsto od 2021. do kraja 2024. godine. Međutim, treba reći i da, u skladu sa trendovima potražnje, cijene i dalje treba razmotriti i potencijalno korigovati. Bolje je imati veći obim saobraćaja po nižoj cijeni nego minimalan ili nikakav saobraćaj po višim cijenama, zar ne?”, dodaje Štulić.
Neki ugostitelji slijede ovu logiku, neki imaju svoju, a ovog leta će nesumnjivo biti onih koji će sveže ulovljenu divlju ribu predstaviti kao uzgajanu ribu ili ribu iz maloprodajnog lanca. Za takav posao, čak će i sami ugostitelji prvo baciti sumnju na sezonske restorane.
“Večera na jednom dalmatinskom ostrvu, nas dvoje, jeli smo pohovane škampe sa pirinčem i brюdetom, popili dvije čaše vina i flašu vode, cijena 106 evra. Po mom mišljenju, preskupo. U mom restoranu, brudet je upola jeftiniji. Cene branča smo zadržali na osam do deset evra, domaće lignje su 22 evra, biftek sa tartufima je 32 evra, a naš specijalitet, rak, koji je dugo koštao 20, sada je 22 evra. Vidim da drugi naplaćuju i po 30 evra… Ne znam, svako radi ono što misli da je najbolje, ali oni koji neopravdano naduvaju cijene štete i nama koji radimo korektno”, smatra ona. Među onima koji goste dočekuju prošlogodišnjim cijenama je i zadarski restoran Niko, koji posluje više od šest decenija. Restoran poznat kao riblji restoran odlučio je da zadrži, kako kažu, cijene pristupačnim za redovne goste, među kojima je, zanimljivo, više mještana nego turista.
Čak 30 odsto jeftinije
“Na primjer, kilogram ribe ovde košta 90 evra, i to svježe, koju nam ribari svakodnevno donose. Plaćamo 40 evra za kupovinu, državi ide 36 evra po kilogramu, što znači da nam ostaje 14 evra za plate zaposlenih, struju, vodu, ostale troškove. Bilo bi realno da taj kilogram ribe na tanjiru košta 120 evra, s tim da po jedna trećina ide na svaku od ovih stavki. Međutim, imamo stalne goste koji prepoznaju kvalitet koji nudimo, koji nam dolaze pet ili šest puta mjesečno i verovatno im ne bi smetalo da cene porastu, ali imamo hotel u okviru objekta i, generalno, postižemo zadovoljavajuće rezultate”, kaže vlasnik i menadžer zadarskog restorana Erik Pavin.
Teško je pronaći restoran koji je snizio cijene, ali jedan zagrebački se upustio u taj poduhvat. Obrok u tom restoranu je nedavno koštao oko trideset odsto manje nego prije godinu dana. Novi meni sadrži jela ispod deset evra, a, na primjer, biftek od 250 grama košta 28 evra, deset evra manje nego u sličnim restoranima.
“Cijene konstantno rastu od 2019. godine i shvatili smo da dostižu nivoe koji nisu prihvatljivi prosječnom potrošaču na duži rok. Zato smo u protekloj godini uložili mnogo truda u optimizaciju našeg poslovanja, ulaznih cijena robe i svih ostalih troškova. Najlakši način je da se ulaznica prebaci na gosta. Istina je da je potrebno mnogo truda da se troškovi stave pod kontrolu, ali naš novi meni je rezultat ušteda u poslovanju koje smo odlučili da prenesemo na vrednost koju pružamo gostu. Na primjer, primetili smo da mnogi dobavljači zapravo uvoze robu iz drugih evropskih zemalja, pa smo se direktno okrenuli evropskim dobavljačima i uštedjeli i do 30 odsto na nekim namirnicama, poput svježeg mesa”, objašnjava poslovnu politiku te kompanije rukovodilac Ivan Jurič, dodajući da optimizam potrošača nije na nivou prethodnih godina.