Da li se tokom ispitivanja u policijskoj stanici može primijenti sila? Je li podjela na dobrog i lošeg policajca filmska fikcija ili stvarna tehnika? Može li uzimanje žvake uticati na nivo promila akohola prilikom testiranja?
Ekipa portala Mondo potražila je u MUP-u Republike Srpske odgovore na ova i druga pitanja.
U otvorenom razgovoru za naš portal, komandir Policijske stanice za intervencije Policijske uprave Banjaluka Slobodan Todorović otkrio nam je sve o pravima ali i dužnostima građana u odnosu sa policijom, a koja najčešće intrigiraju javnost i nerijetko se pogrešno tumače.
Takođe, riješio je i nekoliko dilema i zabluda o policijskim ovlaštenjima i postupanjima tokom racija, organizovanih akcija ili kriznih situacija.
– Mogu li građani snimati policajca na javnom mjestu privatnom kamerom ili telefonom?
Naravno, sve dok to ne zadire u njegovu privatnost i ne ometa njegov rad. Građanin ima pravo da video zadokumentuje rad. Samim tim će dodatno obezbijediti poštovanje ljudskih prava ali i povećati transparentnost. Međutim, u svemu tome, moraju da zadrže dozu pristojnosti i da ne ugrožavaju sigurnost policajca ili drugih građana.
– Da li odbijanje alko ili droga testa znači “priznanje krivice” i kakve su posljedice?
Odbijanje alko testiranja ili droga testa, ne predstavlja priznanje krivice samo po sebi, međutim, ima zakonsku posljedicu. Prema Zakonu o prekršajima RS, jasno je definisano da svako ko odbije da se podvrgne testu, biće zadržan u prostorijama za zadržavanje do istrežnjenja odnosno oporavka, a najduže do 12 časova. Ukoliko je riječ o vozaču, prema njemu će se dalje upotrijebiti i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom na određeni period.
– Ukoliko alko test pokaže “nula”, da li policajac snosi sankciju zbog pogrešne procjene?
Ne, nema sankcije, sve dok primjenjuje svoja ovlaštenja u skladu sa zakonom. U zadnje vrijeme se sve više koriste uređaji koji imaju aktivni i pasivni mod. Upravo taj pasivni mod koji djeluje na principu daha vozača, registruje da li ima alkohola u organizmu. Ako nema, vozač nastavlja put, a ukoliko ima, policajac pristupa aktivnom modu gdje se vrši alkotestiranje.
– Da li je moguće “prevariti” alko test, uzimanjem žvake ili slično?
Ti uređaji se ne mogu prevariti ni na koji način, pa ni pomoću žvake, što je narodski mit. Radi se o veoma preciznim uređajima koji se nakon nekog vremena baždare kako bi svoju efikasnost i preciznost zadržali na stoodstotnom nivou. Najbolje je ne konzumirati alkohol prije vožnje.
– Da li uvijek moramo pokazati ličnu kartu na zahtjev policajca ili nam prvo mora reći razloge?
Prema Zakonu o ličnim kartama BiH, propisano je da svako ko ima 16 godina i više dužan je da ima ličnu kartu i da je pokaže na zahtjev službenog lica. Međutim, nigdje nije strogo propisano da mora da je ima, ali je dužan da je pokaže na zahtjev policajca. Policijski službenik prije legitimisanja, nije dužan da predoči razloge zbog kojih vrši legitimsanje, ali nakon te radnje dužan je da, na zahtjev građanina, saopšti razloge ili, ukoliko građanin to zahtijeva, da mu navede broj značke i svoje ime i prezime.
– Šta možemo odbiti policiji u kontekstu zaštite privatnosti, ličnih prava i imovine?
Policijski službenik može u svakom trenutku da zaustavi vozilo, a tada i da kontroliše dokumente, osobe koje se nalaze u vozilu ili neke druge segmente što se tiče saobraćajne kontrole, bez obzira da li postoji ranije najavljena akcija ili ne. Kada je u pitanju ulazak u stan, tu postoje određena zakonska ograničenja koja su strogo definisana. Policijski službenik ne može sam od sebe da uđe u stan ili na privatni posjed izuzev situacija kada imamo sudsku naredbu, pozivanje upomoć ili sam vlasnik zahtijeva od policije da uđu na njegov posjed.
– Pod kojim uslovima policija može oduzeti mobilni telefon?
Policijski službenik nema pravo da oduzme telefon na svoju ruku. Može da oduzme mobilni telefon samo u izuzetnim situacijama koje su definisane zakonom. Ne može ga oduzeti ukoliko nema sudsku naredbu za privremeno oduzimanje predmeta koji će se koristiti u krivičnom postupku kao dokaz ili ga može oduzeti ukoliko je neko lišen slobode i treba da bude smješten u prostorije za zadržavanje.
– Zašto se nekada tokom saobraćajnih kontrola, uz redovne policajce, nalaze i maskirani specijalci sa dugim cijevima?
Prisustvo pripadnika Žandarmerije ili specijalne policije sa redovnim patrolama, nije slučajno. Za to uvijek postoji bezbjednosni razlog. To prevashodno pokazuje spremnost policije da uđe u borbu sa organizovanim kriminalom, te da kontrolišu vozila ili osobe za koje postoje provjerene informacije da bi mogli da prevoze drogu, oružje ili na bilo koji drugi način učestvuju u kriminalnim aktivnostima.
Ono što građanima u tom trenutku izgleda kao obična kontrola, sa aspekta bezbjednosti uvijek postoji i druga konotacija. Može biti u toku potjera za nekim bjeguncem, držati pod nadzorom određena lica ili vozila. Što se tiče skrivanja identiteta maskama odnosno fantomkama, to se prevashodno koristi za zaštitu identiteta policijskih službenika koji se bore protiv organizovanog kriminala, a kako bi zaštitili svoj identitet jer često u tim situacijama može doći do odmazde.
– Da li se tokom racija u ugostiteljskim objektima bespogovorno moraju slušati policijska naređenja?
Da. Prilikom izvođenja operativno taktičke radnje – racije u ugostiteljskim objektima, svi prisutni su dužni da poštuju i postupaju po naređenju policije.
– Da li policija može ili ima ovlaštenja da upotrijebi bilo kakvu silu prilikom ispitivanja u stanici?
Nema niti može upotrijebiti silu prema bilo kome u službenim prostorijama. Upotreba sile je strogo definisana zakonskim propisima i policijskim ovlaštenjima.
– Može li policija tokom potjere privremeno oduzeti nečije vozilo ili telefon?
Može, isključivo ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi. Zakonom je jasno definisano da policijski službenik može oduzeti prevozno ili komunikaciono sredstvo kada je potrebno da se uhvati bjegunac krivičnog djela, kada je potrebno da se povrijeđeni preveze do najbliže zdravstvene ustanove ili u slučaju elementarnih nepogoda ili drugih nesreća. Oduzimanje traje sve do završetka tih aktivnosti.
– Na šta policija mora da upozori osumnjičenog prilikom hapšenja?
Treba usmeno saopštiti prije svega razlog hapšenja, da ima pravo na branioca te, ukoliko nema novca, da mu može biti obezbijeđen branilac po službenoj dužnosti i da ima pravo poziva užem članu porodice, ili nekom drugom za koga smatra da treba biti obaviješten, a ukoliko su strani državljani da imaju pravo obavijestiti ambasadu ili konzulat.
– U kojim situacijama policija može pucati?
Upotreba oružja je strogo definisana. To je zadnja stepenica upotrebe sile. Policijski službenik može upotrijebiti oružje u cilju zaštite svog ili života građana, kada je potrebno da se spriječi nastanak povreda koje mogu dovesti do smrtnog ishoda, kada je potrebno da se spriječi osumnjičeni da izvrši krivično djelo ubistvo, terorizam, silovanje ili razbojništvo. Prije upotrebe oružja, dužan je da upozori “Stoj, policija, pucaću!”, ima pravo da ispali hitac u vazduh u znak upozorenja, ali i bez tog upozorenja, ukoliko je ugrožen njegov ili život građana.
– Da li nakon hapšenja svako ima pravo na poziv i obrok i može li birati šta će jesti?
Nakon privođenja u službene prostorije, svako ima pravo na telefonski poziv, može pozvati člana porodice, branioca, ili bilo koga za koga smatra da treba biti upoznat o hapšenju. Prema uputstvo o postupanju, svaka osoba koja se zadrži duže od osam sati, ima pravo na obrok i nema pravo da bira, nego to obezbjeđuje MUP u skladu sa sredstvima.
– Da li prilikom isptivanja postoji podjela “dobar-loš policajac”?
Prilikom školovanja, obuke i stručnog usavršavanja, policijski službenici uče različite tehnike ispitivanja. Između ostalog je i tehnika – dobar i loš policajac.