Bosna i Hercegovina je ove godine povećala kvote za izdavanje radnih viza za strane radnike. Taj broj sada iznosi 7.229, što je za 1.156 više nego prošle godine. Od toga se na FBiH odnosi 4.490 radnih dozvola, Republiku Srpsku 2.000, a Brčko distrikt BiH 739.
Međutim, zbog složenih i komplikovanih procedura, pitanje je hoće li odobrene kvote biti iskorištene, a kako to u praksi izgleda, objasnio nam je Adnan Smailbegović, bivši predsjednik UO Udruženja poslodovaca.
Vlasti odbacile aplikacije
Kako nam je ispričao, on je u svojoj firmi imao više od 100 aplikacija, međutim, više od njih 60 su naše vlasti odbacile.
– U konačnici, na rad mi je došlo 35 stranih radnika, u međuvremenu ih je desetak napustilo posao, tako da ih je trenutno zaposleno 25, 26, a uglavnom je riječ o radnicima iz Indije, Nepala, Bangladeša, Pakistana, Šri Lanke kojima je naše tržište, bez obzira što nismo dio Evropske unije, i dalje primamljivo, jer su plaće od 600 ili 700 eura daleko više od njihovih – objasnio nam je Smailbegović.
Trend u cijeloj Evropi
Uvoz radne snage je, naglasio je, nužnost, ali i trend u cijeloj Evropi. Kada se, naveo je, pogleda statistika zemalja Evropske unije, 23 posto radne snage je iz uvoza. Praktično, kazao je, svaki četvrti radnik u tim zemljama nije domicilni.
Samo u Hrvatskoj su do kraja aprila ove godine za radnike iz BiH izdate 12.274 radne dozvole, prema čemu su na drugom mjestu po broju strane radne snage, odmah iza onih iz Nepala.