Budva, Crna Gora, 16. maj 2025. – Ministri i visoki predstavnici sa Zapadnog Balkana danas su usvojili značajnu Zajedničku izjavu tokom konferencije „Radne migracije: Podrška ekonomskom rastu na Zapadnom Balkanu“, koju su organizovali Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Crne Gore i Regionalni savjet za saradnju (RCC), u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), Međunarodnom organizacijom rada (ILO) i Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori.
Region se nalazi na kritičnoj prekretnici usljed sve većeg nedostatka radne snage i promjena u demografskoj strukturi. Četrdeset odsto poslodavaca ne uspijeva da zaposli radnike sa potrebnim vještinama, kao rezultat naglog opadanja broja stanovništva, između ostalog. Kako bi se riješio ovaj ključni problem, vlade prepoznaju hitnost usvajanja strateških, na pravima zasnovanih politika radne migracije. Potražnja za radnicima migrantima više se nego udvostručila u posljednjih nekoliko godina. U 2024. godini izdato je preko 100.000 radnih dozvola za strane radnike u zemljama Zapadnog Balkana, u poređenju sa svega 46.000 iz 2018. godine.
„Mobilnost radne snage i migracije nijesu više samo demografsk ili ekonomski problemi – oni predstavljaju ključne izazove i prilike za savremenu javnu politiku. Na Zapadnom Balkanu, gdje se tradicionalni migracioni tokovi prepliću sa savremenim globalnim trendovima, zajedničko i strateško djelovanje je neophodno da bi se zadržala radna snaga, unaprijedila integracija i osigurala održiva budućnost za sve građane. Vjerujemo da migracije mogu biti pokretač razvoja – uz pametne politike i regionalnu saradnju, možemo stvoriti uslove u kojima ljudi ne osjećaju potrebu da odu, već biraju da ostanu i grade svoju budućnost ovdje“, izjavila je Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Crne Gore.
Konferencija odražava zajedničku posvećenost da se dobro upravljana radna migracija pozicionira kao strateški pokretač ekonomskog razvoja, regionalne saradnje i integracije u Evropsku uniju. Učesnici su naglasili potrebu za usklađivanjem nacionalnih migracionih okvira sa širim regionalnim naporima, poput Plana rasta Evropske unije, Zajedničkog regionalnog tržišta i Skopske deklaracije o održivom upravljanju migracijama, uz pristup „cijele vlade i cijelog društva“.
„Radne migracije više nijesu nešto za šta se možemo pripremati sjutra – one već danas mijenjaju naše društvo. Na Zapadnom Balkanu, istovremeno smo i region iz kojeg se odlazi i u koji se dolazi. Ova dvostruka realnost zahtijeva pametne, inkluzivne i na čovjeku zasnovane politike. U 2023. godini, Zapadni Balkan dostigao je rekordnu stopu zaposlenosti od 56,5% i rekordno nisku stopu nezaposlenosti od 12%. Ipak, poslodavci se i dalje suočavaju sa sve većim nedostatkom radne snage u ključnim sektorima. To nam govori da ekonomski pokazatelji sami po sebi ne rješavaju strukturne izazove. U RCC-u vjerujemo da dobro
upravljana migracija, usklađena sa standardima EU i zasnovana na regionalnoj saradnji, može pomoći da se ovaj jaz prevaziđe. Sa novim Akcionim planom za CRM, prelazimo sa dogovora na stvarna, na čovjeku zasnovana rješenja koja štite prava radnika, povezuju vještine sa potražnjom i pružaju svima – bilo da su rođeni ovdje ili su tek stigli – šansu da ovdje izgrade svoju budućnost“, izjavio je Amer Kapetanović, generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju.
Usvojena zajednička izjava postavlja zajedničku agendu za jačanje koordinacije politika na regionalnom nivou, promociju etičkog zapošljavanja i razvoj inkluzivnih, na podacima zasnovanih sistema radne migracije koji poštuju prava migranata i jačaju usluge integracije. Ove mjere imaju za cilj jačanje otpornosti tržišta rada, smanjenje nepodudarnosti između ponude i potražnje vještina i unapređenje upravljanja migracijama u skladu sa EU standardima.
„IOM potvrđuje svoju posvećenost unapređenju politika i programa koji podržavaju pristupe radnoj migraciji usmjerene na ljude i inkluzivnost u regionu Zapadnog Balkana. Sa zajedničkom agendom, radujemo se brzom napretku ka rješavanju manjka radne snage, uključivanju dijaspore i osiguravanju dugoročne stabilnosti i dobrobiti radne snage u regionu“, izjavio je Artur Erken, regionalni direktor IOM-a za Evropu i Centralnu Aziju. Naglašavajući sve veću spremnost privatnog sektora da zapošljava međunarodne radnike – naročito u građevinarstvu, digitalnom sektoru, poljoprivredi, turizmu i zdravstvu – lideri su ukazali na potrebu za snažnijim i inkluzivnijim partnerstvima u kojima se migranti prepoznaju kao ekonomski pokretači promjena u demografski promjenjivom pejzažu ovog dinamičnog regiona.
„Fokusiranjem na tržišta rada i okupljanjem aktera iz svijeta rada, Konferencija je pomogla da se premoste ekonomske i socijalne dimenzije migracija i naglasila potrebu da se obezbijede funkcionalna tržišta rada, zaštita prava radnika i jačanje kohezije. Radna migracija je ključna komponenta šireg paketa politika za rješavanje nedostatka radne snage i neravnoteža. Potrebno nam je više ovakvih dijaloga gdje socijalni partneri mogu da ponude svoj jedinstveni pogled – oni imaju direktno iskustvo i moguća rješenja za neke od ovih izazova“, naglasila je Beate Andrees, pomoćnica generalnog direktora ILO-a.
Konferencija je takođe istakla značaj radne migracije u procesu evropskih integracija regiona. Pravni okvir EU (acquis) obuhvata ova pitanja u potpunosti – od slobode kretanja radnika, ekonomskih i socijalnih prava, reformi mobilnosti radne snage, do unapređenja upravljanja migracijama i borbe protiv neregularnih migracija.
„EU u potpunosti podržava da se Zapadni Balkan angažuje u sporazumima o mobilnosti radne snage kako bi se suočio sa nedostatkom iste. EU takođe vodi sveobuhvatan angažman sa trećim zemljama koji, pored mobilnosti radne snage, obuhvata i druge aspekte saradnje koji su neophodni za efikasno upravljanje migracijama i sprečavanje zloupotreba, uključujući sporazume o readmisiji“, izjavio je gospodin Olivije Onidi, zamjenik generalnog direktora, Generalni direktorat za migracije i unutrašnje poslove Evropske komisije.
Ova Konferencija predstavlja veliki korak ka izgradnji sistema radne migracije koji su usmjereni ka budućnosti, pravedni i inkluzivni – utemeljeni na regionalnoj saradnji i usklađeni sa standardima Evropske unije. Ona odražava zajedničku viziju da radna migracija, ako se njome dobro upravlja, može postati pokretač rasta i razvoja, čak i u regionu koji je tradicionalno bio povezan sa drugim dimenzijama migracija.